Bruno Komazec

Obrana će se održatiu:

ČETVRTAK, 20. lipnja 2024. godine u 11.00 sati

u velikoj dvorani Geološko-paleontološkog zavoda (008),  PMF, Horvatovac 102a, Zagreb

Disertacija nosi naslov:

Morfološki, fiziološki i proteomski odgovori slatkovodne alge Chlorella vulgaris na izlaganje nanočesticama srebra, bakra i polistirena

Morphological, physiological and proteomic responses of the freshwater alga Chlorella vulgaris exposed to silver, copper and polystyrene nanoparticles

Povjerenstvo za obranu imenovano je u sastavu:

prof. dr. sc. Biljana Balen, red. prof. u trajnom izboru, Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb

prof. dr. sc. Mirta Tkalec, Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb

dr. sc. Tea Mišić Radić, viša znan. suradnica, Institut Ruđer Bošković, Zagreb

Zamjena:  dr. sc. Luka Bočkor, znan. suradnik, Institut za antropologiju, Zagreb

Mentor: izv. prof. dr. sc. Petra Peharec Štefanić, Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb

Sažetak:

Nanočestice srebra (AgNP), bakrovog(I) oksida (Cu₂ONP) i bakrovog(II) oksida (CuONP) te polistirena imaju široku primjenu u komercijalnim proizvodima, zbog čega predstavljaju opasnost za različite ekosustave, uključujući i vodene. U ovom radu istražen je utjecaj AgNP stabiliziranih omotačima citrat i cetiltrimetilamonij bromid, CuONP i Cu₂ONP te nanočestica polistirena bez funkcionalne skupine i s amino i karboksilnom skupinom na algu Chlorella vulgaris. Dodatno je analiziran utjecaj AgNO₃ i CuSO₄, kao srebra i bakra u ionskom obliku. Usporedba vrijednosti EC₂₅ pokazala je da su tretmani s AgNP najtoksičniji za alge, što je vjerojatno posljedica njihove slabije aglomeracije u odnosu na nanočestice bakra i veće reaktivnosti u odnosu na nanočestice polistirena. Oba tipa AgNP kao i CuONP i Cu₂ONP izazvali su oksidacijski stres, oštećenje strukture stanica i makromolekula te promjene u procesu fotosinteze, iako je najjači učinak na parametre fotosinteze i staničnu ultrastrukturu zabilježen nakon izlaganja nanočesticama polistirena, što se može pripisati njihovom velikom afinitetu vezanja na površinu stanice. Dobiveni rezultati pokazuju da površinski omotači, funkcionalne skupine i oksidacijska stanja imaju veliku ulogu u stabilnosti nanočestica, što posljedično utječe na njihovu toksičnost, dok se disocijacija iona s nanočestica metala pokazala kao ključni mehanizam njihove toksičnosti.