CILJ KOLEGIJA:
Osposobiti studente za analizu podataka kojima su dokumentirana svojstva mora, za opis prostorne i vremenske raspodjele svojstava u svjetskim morima i oceanima te za elementarno modeliranje svojstava.
PLAN I PROGRAM KOLEGIJA:
1. Uvod, predmet istraživanja, pripadnost područja, primjena istraživanja.
2. Metodologija istraživanja, povijesni razvoj oceanografije.
3. Mjerenje saliniteta i temperature.
4. Mjerenje tlaka, određivanje gustoće.
5. Analiza vodenih masa.
6. Mjerenje struja (indirektne metode, direktne metode po Lagrangeu i po Euleru).
7. Mjerenje kratkoperiodičkih (valomjer) i dugoperiodičkih (mareograf) oscilacija morske razine.
8. Istraživački brodovi i druge mjerne platforme, ekspedicije, daljinska istraživanja.
9. Jednadžbe gibanja i kontinuiteta, jednadžba stanja i njene aproksimacije, jednadžbe izmjene topline i soli, rubni uvjeti.
10. Svojstva mora i oceana: salinitet i temperatura.
11. Svojstva mora i oceana: tlak, gustoća.
12. Svojstva mora i oceana: vodene mase.
13. Jednostavno modeliranje prostorne raspodjele saliniteta.
14. Jednostavno modeliranje prostorne raspodjele temperature.
15. Jednostavno modeliranje godišnjih promjena temperature.
U okviru vježbi analiziraju se vertikalni profili saliniteta i temperature kao i horizontalna raspodjela tih parametara primjenom subjektivne i objektivne metode. Također se određuje vertikalna raspodjela tlaka uzimajući u obzir izmjerene profile saliniteta i temperature.
NAČIN UČENJA:
Slušanje izlaganja te proučavanje bilježaka i literature. Analiza podataka (vertikalna i horizontalna distribucija).
METODE POUČAVANJA:
Izlaganje i diskusija. Postavljanje zadataka zasnovanih na podacima prikupljenima ponajprije u Jadranu.
NAČIN PRAĆENJA I PROVJERE:
Pohađanje nastave, domaće zadaće, pismeni i usmeni ispit.
UVJETI ZA POTPIS:
Rješavanje svih zadataka postavljenih na vježbama.
NAČIN POLAGANJA ISPITA:
Postoje dvije inačice - polaganje pisanog kolokvija na polovici semestra te pisanog i usmenog ispita na kraju semestra ili pak samo pisanog i
usmenog ispita na kraju semestra. U prvoj inačici kolokvij uključuje jedno pitanje esejskog tipa povezano s gradivom iz prve polovice semestra (60 minuta), a ispit jedno pitanje esejskog tipa povezano s gradivom iz druge polovice semestra i jedan problem povezan s cijelim gradivom
(90 minuta). U drugoj inačici ispit uključuje dva pitanja esejskog tipa povezana s cijelim gradivom i jedan problem povezan s cijelim gradivom (150 minuta). Pozitivne ocjene odgovora na pitanja uvjet su za prolaz, dok se rješavanjem problema ocjena postignuta odgovorima na
pitanja modificira u rasponu od zadržavanja (ako je problem potpuno riješen) do reduciranja za jedan (ako problem nije riješen).
Konačnoj ocjeni kolokvij doprinosi 30%, ispit 60%, a pohađanje nastave 10% (prva inačica) odnosno ispit doprinosi 90%, a pohađanje nastave 10% (druga
inačica).
Pohađanje nastave ocjenjuje se na sljedeći način: 5 (81-100%), 4 (61-80%), 3 (41-60%), 2 (21-40%), 1 (0-20%), pri čemu se opravdani izostanci ne računaju kao izostanci.
Ako se konačna ocjena ne može zaokružiti na cijeli broj, studentu se nudi mogućnost da usmeno odgovara za višu ocjenu.
|