Pozivamo vas na predavanje "Možemo li virusima izliječiti rak?" koje će se održati u četvrtak, 24. travnja 2025. godine u 17 sati u predavaonici P1 na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu.

PMF u suradnji s HDBMB-om i FEBS-om organizira međunarodni znanstveni skup FEBS Special Meeting "Expanding frontiers in aminoacyl-tRNA synthetase research", koji će se održati u Dubrovniku od 28. rujna do 3. listopada 2025.

Društvo sveučilišnih nastavnika i drugih znanstvenika u Zagrebu i Povjerenstvo za dodjelu Godišnje nagrade Društva objavili su odluku o laureatima za 2024. godinu.

Popularno-znanstvena manifestacija Znanost u prolazu održat će se u subotu, 8. ožujka, na Trgu bana Josipa Jelačića od 10:30 do 13:00 sati.

S ponosom predstavljamo LUMINATE - inovativni EU Horizon projekt koji donosi revoluciju u regeneraciji hrskavice koristeći tehnologiju bioprintanja!

4. Dan indijske matematike u Hrvatskoj održan je 20. prosinca 2024. na Sveučilišta u Zagrebu Prirodoslovno-matematičkom fakultetu.

Prema Eurostatu, više od 4 milijuna operacija očne mrene provodi se svake godine u Europskoj uniji.

13.prosinca 2024. godine održana je početna konferencija projekta CROSSNET u hotelu Esplanade u Zagrebu.

U časopisu PRX Life objavljen je rad Ivana Sigmunda, Domagoja Božana i Nenada Pavina s našeg odsjeka te Ivane Šarić s IRB-a. Glavni rezultat rada je otkriće mehanizma pozicioniranja kromosoma u mitozi, u kojem dulji mikrotubuli akumuliraju veći broj motornih proteina te tako generiraju sile ovisne o duljini i usmjerene prema ekvatoru diobenog vretena.

Hrvoje Tkalčić sveučilišni je profesor na Australskom nacionalnom sveučilištu u Canberri (Australian National University) koji se bavi seizmologijom i matematičkom geofizikom. Diplomirao je fiziku – geofiziku na Geofizičkom odsjeku PMF-a, doktorirao na Sveučilištu u Kaliforniji u Berkeleyju. Iako već gotovo dva desetljeća živi i radi u Australiji, posebno je ušao u živote hrvatske javnosti tijekom potresa u ožujku 2020. godine. Tada je svojim tekstovima na društvenim mrežama pružio javnosti smireno objašnjenje seizmoloških pojava, što je kasnije pretočeno u knjigu Potresi – divovi koji se ponekad bude, djelo koje približava seizmologiju široj publici. Iako je i popularizator znanosti, Hrvoje Tkalčić je profesionalno prvenstveno vrhunski (i svjetski priznati) znanstvenik i nastavnik u području seizmologije koji se dotakao važnih neodgovorenih pitanja i na neka od njih pronašao odgovore. Osim što je na PMF-u nekad studirao, s PMF-om je ostao povezan i kasnije suradnjom sa seizmolozima koji na njemu danas rade. Povod ovom intervjuu je dodjela počasnog doktorata Sveučilišta u Zagrebu na prijedlog PMF-a (posebno Geofizičkog odsjeka) koja će se Hrvoju Tkalčiću svečano dodijeliti u ponedjeljak 2. prosinca 2024. godine u zgradi Rektorata Sveučilišta u Zagrebu u Novom Zagrebu. Iako ste imali prilike pročitati mnoge njegove intervjue u hrvatskim medijima, možda u Hrvojevim odgovorima na pitanja Ive Dasović pronađete još ponešto što vas može informirati, dojmiti ili inspirirati!

Znanstvenice Biološkog odsjeka PMF-a, dr. sc. Paula Štancl i Karla Ostojić, mag. nutr. clin., sudjelovale su na međunarodnoj konferenciji HDIR-7 "Advances in Cancer Research & Treatment" od 7 do 8. studenog 2024. u Zagrebu gdje su osvojile nagrade za najbolji poster i istraživanja.

U međunarodnom časopisu Science Advances objavljeni su rezultati novog istraživanja

Međunarodni tim na čelu s doc. dr. sc. Josipom Skejom s Biološkog odsjeka PMF-a objavio je znanstvenu monografiju.

Bruno Golik i Hrvoje Buljan s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta i Dario Jukić s Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu objavili su rad u časopisu Laser and Photonics Reviews (Wiley).

Sveučilište u Zagrebu ponovno je dokazalo da je vodeće hrvatsko sveučilište po znanstvenoj kompetitivnosti i izvrsnosti

Ovaj tjedan održala se druga konferencija "Žene koje mijenjaju znanost: odvažne znanstvenice u Kanadi i Hrvatskoj" / "Women Who Are Changing Science: Driving Bold Research in Canada and Croatia" i to u utorak 8.listopada na PMF-u u Zagrebu a u srijedu, 9. listopada, na Sveučilištu u Rijeci.

Međunarodni tim znanstvenika, među kojima je i djelatnica Biološkog odsjeka PMF-a dr. sc. Ana Ješovnik, objavio je danas u časopisu Science rad koji rekonstruira koevoluciju mrava i njihovih gljiva

U časopisu Nature Communications objavljen je rad Hrvoja Buljana s PMF-a u suradnji sa grupom Zhigang Chena sa Nankai University.

Izv. prof. dr. sc. Nina Kamčev, nedavna znanstvenica povratnica u Hrvatsku, prva je žena dobitnica Nagrade Hrvatskog matematičkog društva “Ante Mimica” koja se dodjeljuje mladim matematičarima za izniman znanstveni doprinos.

Nagradu joj je uručila predsjednica HMD-a prof. dr. sc. Vesna Županović na 8. Hrvatskom matematičkom kongresu u Osijeku 2. srpnja 2024. godine. Osim povelje, nagrada uključuje i novčani iznos od 3000 EUR-a. Čestitamo!

Primarna proizvodnja je proces u kojem organizmi koriste sunčevom svjetlosti za pretvaranje anorganskog ugljika u organske molekule i pritom oslobađaju kisik. Iako se u Jadranu primarna proizvodnja istražuje dugi niz godina, nedavno je po prvi put u znanstvenom časopisu Acta Adriatica, kojeg izdaje Institut za oceanografiju i ribarstvo, objavljen sveobuhvatan sustavni pregled sve literature koja se bavila ovom temom. Autorice ovog rada su znanstvenice s Biološkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Antonija Matek i Zrinka Ljubešić.

Poveznica na rad:  https://acta.izor.hr/acta/pdf/65_2_pdf/65_2_1.pdf

Ove godine, novi članovi ove prestižne organizacije su prof. dr. sc. Ita Gruić-Sovulj s Kemijskog odsjeka PMF-a i prof. dr. sc Nenad Pavin s Fizičkog odsjeka PMF-a.

Istraživači Fizičkog odsjeka PMF-a sudjelovali su kao sekundarni prijavitelji COST projekta koji je nedavno odobren za financiranje:

CA23136 - Magnetism and chirality: twisting spins, light, and lattices for faster-than-ever spintronics (CHIROMAG)

Više detalja može se naći ovdje:

https://www.cost.eu/actions/CA23136/

a zainteresirani se mogu javiti voditelju ili članu Upravnog odbora aktivnosti.

Nova knjiga profesora Andreja Dujella pod naslovom Diophantine m-tuples and Elliptic Curves, u izdanju ugledne izdavačke kuće Springer, uskoro izlazi iz tiska.

Akademik Marko Tadić odazvao se na poziv Ngo Bau Chau-a, dobitnika Fieldsove medalje i Legije časti i jednog od najznačajnijih matematičara današnjice

Dana 29. travnja 2024. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti obilježila je svoj dan i 163. obljetnicu osnutka, a tom su prigodom na svečanoj sjednici dodijeljene i nagrade HAZU za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća u Republici Hrvatskoj u 2023.

Objavljeni rad “Molecular phylogeny and biogeography of the aquatic dance fly subfamily Clinocerinae (Diptera: Empididae)” pod vodstvom izv. prof. dr. sc. Marije Ivković s Zoologijskog zavoda Biološkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu i  dr. sc. Tanje Vojvode Zeljko s Instituta Ruđer Bošković i koji je izašao u prestižnom časopisu Systematic Entomology (IF = 4,8, u 5% unutar područja Entomology, u području Evolutionary Biology unutar 15%, Q1). Na radu su također sudjelovali Martina Pavlek s Instituta Ruđer Bošković, Emma Wahlberg iz Švedske s Swedish Museum of Natural History te Bradley J. Sinclair iz Kanade s Canadian National Collection of Insects.

Iako mi živimo u tri prostorne i jednoj vremenskoj dimenziji, moguće je eksperimentalno realizirati sustave sa većim brojem sintetičkih dimenzija. Mogućnost stvaranja četverodimenzionih fotoničkih rešetki prvi su predložili profesori Sveučilišta u Zagrebu Dario Jukić i Hrvoje Buljan početkom 2013. godine (https://journals.aps.org/pra/abstract/10.1103/PhysRevA.87.013814).  Sintetičke dimenzije otvorile su vrata za istraživanje prije nedostupnih pojava u prostorima sa više dimenzija. Međutim, konstrukcija sintetičkih rešetki sa željenim svojstvima vrlo je neintuitivan i zahtjevan proces. U najnovijem radu Prof. Buljana u suradnji sa znanstvenicima sa Nankai University u Kini objavljenim u časopisu Advanced Photonics (AP), korištene su umjetne neuronske mreže dubokog učenja (ANN) za konstruiranje fotoničkih rešetki u stvarnom prostoru. Cilj je bio dobiti fotoničke rešetke sa unaprijed dizajniranim spektrom svojstvenih vrijednosti modova. Time se dubokim učenjem može krojiti propagacija svjetlosti u fotoničkim sustavima, što otvara novi put za nova znanstvena otkrića i primjene. 

U sklopu poziva Razvojne istraživačke potpore, NPOO.C3.2.R2-I1.06, odobren je projekt Enzimsko inženjerstvo za održivo recikliranje bioplastike u vrijednosti od 613.614,53 EUR, čija je voditeljica izv. prof. dr. sc. Aleksandra Maršavelski iz Zavoda za biokemiju Kemijskog odsjeka PMF-a.

U časopisu Agricultural and Forest Meteorology (Q1, IF=6,2) objavljen je rad Analysis of different existing measurement-based methods and a new approach for frost probability detection. U pisanju rada je sudjelovalo troje sadašnjih ili nekadašnjih zaposlenika Geofizičkog odsjeka (dr. sc. Branimir Omazić, izv. prof. dr. sc. Maja Telišman Prtenjak i Lucija Blašković), voditelj Službe za agrometeorologiju DHMZ-a dr. sc. Mislav Anić i suradnik sa SRCA dr. sc. Marko Kvakić . Rad je nastao u okviru projekta CroViZone (čiji su članovi izv. prof. dr. sc. Maja Telišman Prtenjak, dr. sc. Branimir Omazić i Lucija Blašković)  i SWALDRIC (čiji su članovi izv. prof. dr. sc. Maja Telišman Prtenjak i dr. sc. Branimir Omazić).

Doktorandica Katarina Zailac zajedno s mentorom doc. dr. sc. Josipom Stipčevićem te kolegama ak. Igorom Vlahovićem i izv. prof. dr. sc.  Bojanom Matošem s RGNF-a objavili su u časopisu Solid Earth (Q2, IF = 3,4) referentni seizmički model kore, koji je (koliko nam je poznato) prvi sveobuhvatni model kore na širem području Dinarida i Panonskog bazena (poveznica). 

Časopis Physical Review Letters objavio je znanstveni rad naslova “Tomasch Oscillations as Above-Gap Signature of Topological Superconductivity” čiji su autori Antonio Štrkalj s FO PMF-a te suradnici Xi-Rong Chen, Wei Chen, D. Y. Xing sa Sveučilišta Nanjing u Kini te Oded Zilberberg sa Sveučilišta u Konstanzi u Njemačkoj. U radu je prezentirano teorijsko otkriće novog načina detektiranja topoloških supravodiča koji se temelji na oscilacijama vodljivosti na energijama iznad supravodljivog procjepa. 

Krajem siječnja časopis Global Change Biology (GCB; https://onlinelibrary.wiley.com/journal/13652486, https://onlinelibrary.wiley.com/journal/13652486/journal-metrics) čestitao je dr. sc. Joaquimu Garrabou, glavnom autoru članka Marine heatwaves drive recurrent mass mortalities in the Mediterranean Sea (Garrabou i sur. 2022, 28 (19): 5708-5725; https://doi.org/10.1111/gcb.16301), na citiranosti članka. Članak je bio dvanaesti najcitiraniji članak ovog časopisa u 2023. godini, a od objavljivanja 2022. godine do danas dostigao je preko 120 citata. Unatoč tome što je časopis vrlo „mlad“, njegov čimbenik utjecaja (impact factor) je tri godine za redom ostao iznad 10 (ISI Journal Citation Reports). GCB je za 2022. rangiran kao prvi u Biodiversity Conservation, osamnaesti u Environmental Sciences i četvrti u Ecology.

Nedavno je objavljena knjiga Fundamentals of viroid biology u kojoj je objavljeno i poglavlje koje je napisala naša prof. dr. sc. Dijana Škorić s Biološkog odsjeka PMF-a.

Knjiga je zamišljena kao udžbenik namijenjen studentima diplomskih ili doktorskih studija te stručnjacima koji žele upoznati područje. Viroidi su male nekodirajuće prstenaste molekule jednolančanih RNA koje su u biljkama uzročnici značajnih bolesti. To su prve takve molekule koje se samostalno umnažaju u biljkama otkrivene prije više od pedeset godina. Danas se otkriva mnoštvo sličnih prstenastih malih RNA u animalnim stanicama, gljivama, a nedavno i u bakterijama, no viroidi su otvorili vrata u svijet takvih molekula iznenađujuće jednostavnosti, a snažnog utjecaja na domaćinske organizme. Knjigu su pisali i uređivali vodeći svjetski znanstvenici u istraživanjima viroida, a naša prof. dr. sc. Škorić s je dala svoj doprinos u  poglavlju koje obrađuje pojavnost viroidnih bolesti u Europi.

Škorić, D. (2024):Viroid-associated plant diseases in Europe. In: Fundamentals of Viroid Biology. Adkar-Purushotama R. A., Sano T., Perreault J. P., Yanjarappa S. M., Di Serio F., Daròs J.-A. (eds.) London, San Diego, Cambridge (MA), Oxford, Elsevier, Academic Press, pp. 109-131. https://doi.org/10.1016/B978-0-323-99688-4.00002-X

Knjiga link: https://doi.org/10.1016/C2021-0-01849-6

U veljačkom broju časopisa Journal of Plant Pathology, objavljen je znanstveni rad koji opisuje virom krestasta crvenka (Erythrina crista-galli): https://doi.org/10.1007/s42161-023-01521-y

Što su naši znanstvenici pronašli?
Jedno od stabalaca koje raste u Botaničkom vrtu Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu ima pjegavo lišće i bijele pruge po grimiznim cvjetovima što bi moglo biti povezano s virusnom infekcijom, ali znanstvena strogost zahtijeva više eksperimenata da se to dokaže. Naši znanstvenici su sigurni da njegov virom čine prune dwarf virus (PDV) i jedan potpuno novi virus. Novootkriveni virus nazvan je Erythrina capillovirus (ErCV).
Koautori na ovom radu su Dijana Škorić, Dorotea Grbin, Martina Šeruga Musić i suradnici sa Sveučilišta Liège (TERRA-Gembloux Agro-BioTech) Johan Rollin i Sébastien Massart. 
 

Natječajem MSCA Postdoktorske stipendije iz 2023. godine, vrijednim 260 milijuna eura, podržat će se 1.249 postdoktorskih istraživača u izvođenju istraživačkih projekata. Kroz ove projekte, istraživači će razvijati svoje istraživačke vještine, sudjelujući u naprednim treninzima i stjecanju iskustva u međunarodnoj, interdisciplinarnoj i međusektorskoj mobilnosti.

FEBS Advanced Course "Computational Approaches to Understanding and Engineering Enzyme Catalysis" - Zagreb, Hrvatska, 25.–29. rujna 2023.

U razdoblju od 25. do 29. rujna 2023. godine, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu je bio domaćin prestižnog FEBS Advanced Course-a pod nazivom "Computational Approaches to Understanding and Engineering Enzyme Catalysis." Ovaj znanstveni događaj okupio je renomirane znanstvenike, istraživače i studente iz cijelog svijeta kako bi prezentirali inovacije i najnovije metode u pristupima razumijevanju i inženjerstvu enzimske katalize.