Obavijesti

 

Ciljevi djelovanja Karijernog centra PMF-a usmjereni su na dobrobit studenata i djelatnika te stvaranju pozitivne i sigurne klime na PMF-u. Bilo koji oblik nasilja i uznemiravanja narušava sigurnost i važno ga je nazvati njegovim pravim imenom. Seksualno nasilje je zajednički naziv za širok raspon ponašanja koje obuhvaća seksualno zlostavljanje, uznemiravanje, silovanje i neka još druga teža ponašanja koja narušavaju osobne slobode i dostojanstvo osobe. Seksualno zlostavljanje i uznemiravanje često je prešutno tolerirano zbog predrasuda i stigmatizacije, ali i zbog nepostojanja odgovarajućih mehanizama zaštite žrtava i kažnjavanja počinitelja.

Svjetska zdravstvena organizacija seksualno nasilje definira kao bilo koji seksualni čin, pokušaj ostvarivanja seksualnog čina, neželjeni seksualni komentar ili prijedlog koji je usmjeren protiv osobe i njezine seksualnosti, a koji može počiniti druga osoba bez obzira na odnos sa žrtvom ili situaciju u kojoj se nalaze. Karakterizira ga upotreba sile, prijetnje ili ucjene za ugrožavanje dobrobiti i/ili života same žrtve ili njoj bliskih osoba. (WHO, 2002.).

U Kaznenom zakonu, u glavi šesnaestoj, navedena su kaznena djela protiv spolne slobode s propisanim definicijama i sankcijama. Člankom 156. definirano je kazneno djelo spolnog uznemiravanja kao svako verbalno, neverbalno ili fizičko neželjeno ponašanje spolne naravi koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva osobi, koje uzrokuje strah, neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje. Počinitelj je u odnosu na žrtvu u poziciji moći, a žrtva se nalazi u odnosu zavisnosti ili je posebno ranjiva je zbog nekih svojih karakteristika i situacije u kojoj se nalazi.

Ponašanja koja se kategoriziraju kao seksualno uznemiravanje su neželjene primjedbe,  prijedlozi i pozivi koji imaju seksualnu konotaciju, fizički dodiri i govor tijela koji narušavaju osobni prostor druge osobe i izazivaju osjećaj nelagode, emocionalno proganjanje u vidu opetovanog izražavanja i pokazivanja naklonosti koji kod druge osobe izazivaju osjećaj nelagode, neprikladna pažnja u vidu komentara o izgledu (primjerice, „Tko Vam ne bi pomogao da prođete ispit kad ste tako zgodni!“), seksualno podmićivanje (primjerice, „Rado ću Vam dati slobodan dan/potpis/bolju ocjenu, ali zato idete sa mnom na kavu/ručak/piće“ i sl.), česti komentari koji sadržavaju seksualnu konotaciju, uvredljive i diskriminirajuće primjedbe i šale, širenje seksualnih glasina o nekome i sl.

Seksualno nasilje prisutno je u društvu, ali često prolazi nezapaženo i bez posljedica za počinitelja, ali zato može ostaviti velike posljedice na žrtvu koja u velikom broju slučaja nasilje ne prijavljuje. Neki od uzroka neprijavljivanja su osjećaj srama, neopravdane krivnje, straha od osude i osvete. Posljedice neprijavljivanja su te da izostaje adekvatna pomoć i podrška za žrtve koja im je i više nego potrebna, a počinitelj vrlo vjerojatno traži i pronalazi nove žrtve.

Također jedan od uzroka neprijavljivanja seksualnog zlostavljanja i uznemiravanja je  vjerovanje da je žrtva nekim svojim ponašanjem potaknula takvo ponašanje i smatra se suodgovornom, ali to nije istina. Sva odgovornost za seksualno nasilje i uznemiravanje isključivo je na počinitelju. Svatko može postati žrtva i na to se često ne može utjecati, ali  uvijek ostaje izbor što ćemo nakon toga učiniti. Prijavljivanje je jedini adekvatan odgovor na seksualno zlostavljanje kojim se, između ostalog, šalje jasna poruka da se seksualno nasilje i uznemiravanje neće i ne treba tolerirati. Također je važno potražiti stručnu pomoć i podršku kako se prilikom povjeravanja i progovaranja o zlostavljanju ne bi izložili neadekvatnim i štetnim reakcijama okoline zbog kojih se žrtva osjeća samo još gore, a adekvatna podrška izostane.

(Ružica Branković Klun, univ. spec. psych.)

 

Postupak prijave

 

Pri Službi za psihološko savjetovanje Karijernog centra PMF-a otvoren je siguran kanal za prijave putem kojeg se mogu javiti svi studenti/ice i zaposlenici/ice PMF-a koji/e bi htjeli prijaviti uznemiravanje, zlostavljanje, kršenje načela ravnopravnosti spolova i povezane oblike diskriminacije s kojima su se susreli prilikom rada ili studiranja na PMF-u, i pritom mogu zatražiti i podršku u vidu savjetovanja. Prijave se mogu podnijeti putem e-mail adrese:

sigurni.kanal@dekanat.pmf.hr

U e-mailu prijave potrebno je naznačiti želite li da se Vaša prijava vodi kao anonimna. Potrebno je da se studenti/ice i zaposlenici/ice prema Karijernom centru identificiraju kako bismo potvrdili da se radi o studentima/icama/zaposlenicima/icama PMF-a, no svi njihovi podaci su u potpunosti zaštićeni prema van i anonimni, ukoliko izraze želju za anonimnošću. Karijerni centar će zaprimljene prijave proslijediti nadležnim tijelima sukladno važećim propisima RH i internim propisima PMF-a. Ukoliko prijavitelj/ica kao žrtva ne želi da se njegova/njezina prijava prosljeđuje, Karijerni centar će poštovati stav prijavitelja/ice, ali iznimno će i takve prijave proslijediti nadležnim tijelima ukoliko se radi o kaznenom djelu koje se goni po službenoj dužnosti. Za sva dodatna pitanja, slobodno nam se možete obratiti putem naznačenih e-mail adresa.

 

 

Autor: Matea Butigan

PSIHOLOŠKO SAVJETOVANJE

 

ŠTO JE PSIHOLOŠKO SAVJETOVANJE?

 

Psihološko savjetovanje u Karijernom centru je proces u kojem sudjeluju savjetovatelj/ica i student/ica koji u tom procesu uspostavljaju profesionalni odnos u svrhu podrške i pomoći studentu/ici. Student/ica u taj odnos donosi svoje teme i poteškoće, a savjetovatelj/ica znanja, vještine, bezuvjetnu podršku i iskustvo u radu s drugim pojedincima koji su imali iste ili slične razloge zbog kojih su potražili stručnu pomoć.

 

KOME JE KORISNO PSIHOLOŠKO SAVJETOVANJE?

 

Psihološko savjetovanje proces je koji nikoga ne isključuje, svaki pojedinac može tijekom života imati koristi od psihološkog savjetovanja. Ljudi se na različite načine nose s problemima koje imaju. Jedan od tih načina je i psihološko savjetovanje koje nudi nepristran i stručan pristup te povjerljivost i privatnost. Za većinu problema sami kroz vlastite resurse (znanje, vještine koje imamo, prijatelje i ljude koji nam mogu pomoći, i dr.) pronađemo rješenje i olakšanje, ali ponekad je izbor psihološkog savjetovanja bolje rješenje jer nam pomaže da brže dođemo do potrebnih uvida, vidimo svoje probleme u novom svjetlu i često brže riješimo ono zbog čega smo pomoć potražili. Potražiti stručnu pomoć znak je zrelosti, a ne slabosti, stoga ako se i pitate trebate li dogovoriti susret, uvijek možete doći i zajedno sa stručnom osobom donijeti odluku hoćete li nastaviti sa psihološkim savjetovanjem.

 

TKO SE MOŽE PRIJAVITI ZA PSIHOLOŠKO SAVJETOVANJE?

 

Služba za psihološko savjetovanje namijenjena je svim preddiplomskim, diplomskim i poslijediplomskim studentima/icama PMF-a, a prijaviti se mogu putem e-maila i/ili osobnim dolaskom u Karijerni centar.

 

U VEZI ČEGA STUDENTI/ICE DOLAZE NA PSIHOLOŠKO SAVJETOVANJE?

 

Najčešće poteškoće s kojima se studenti/ice susreću i razlozi zbog kojih dođu u savjetovalište povezani su s učenjem, organizacijom vremena, emocionalnim poteškoćama (tjeskoba, različiti strahovi kao što su strah od ispita, neuspjeha, javnog nastupa i sl.), problemima u odnosima s drugima, partnerskim odnosima i seksualnosti, poremećajima raspoloženja (tuga, depresivnosti, suicidalne misli i sl.).

 

ŠTO MOŽETE OČEKIVATI OD SAVJETOVANJA?

 

U savjetovanju možete dobiti stručnu pomoć za svoje poteškoće kroz profesionalni odnos koji će vam pružiti prihvaćanje i podršku vas kao osobe onakve kakva jeste u trenutku dolaska na savjetovanje. Kroz taj odnos, kod kojeg je privatnost i povjerljivost osigurana, radit ćete na svojim poteškoćama zbog kojih ste došli na savjetovanje. Savjetovanje je proces u kojem zajedno sudjeluju student/ica i savjetovatelj/ica te se oni zajedno dogovaraju o ciljevima savjetovanja, početku i prestanku savjetovanja.

 

KOLIKO SAVJETOVANJE TRAJE?

 

Savjetovanje u našoj Službi za psihološko savjetovanje uglavnom je kratkotrajno, na problem usmjereno. Za svakog tko se prijavi na savjetovanje predviđeno je do deset susreta. Duljina trajanja susreta je 50 min.

Istraživanja i iskustva u radu studentskih savjetovališta pokazala su da savjetovanje najčešće u prosjeku traje šest susreta. Velik broj studenata/ica koji završavaju tretman u dogovoru sa savjetovateljem/icom postiže svoje ciljeve već nakon pet susreta, a gotovo svi nakon petnaest susreta. U iznimnim situacijama savjetovanje može potrajati i duže, ali istraživanja učinkovitosti savjetovanja i potreba studenata/ica ukazuju na to da za duže savjetovanje nema potrebe.

 

ŠTO AKO VAM JE POTREBNA DRUGAČIJA POMOĆ OD ONE  KOJU MOŽETE DOBITI U KARIJERNOM CENTRU?

 

Student/ica se uvijek može obratiti Karijernom centru gdje će dobiti informacije o tome gdje može dalje potražiti pomoć.

 

ŠTO AKO STE ZABRINUTI ZA NEKU DRUGU OSOBU

(ČLANA OBITELJI, PARTNERA/ICU, PRIJATELJA…)?

 

Ako je student/ica zabrinut/a za nekog drugog, može dogovoriti jedan susret na kojem se može razgovarati o tome što ga/ju brine.

 

KOME SE OBRATITI?

 

Studenti/ice se radi dogovora termina savjetovanja mogu obratiti stručnim suradnicama Karijernog centra putem e-mail adresa:

 

Tereza Oreb, mag. act. soc. i Gestalt psihoterapeutkinja, stručna suradnica Karijernog centra 

tereza.oreb@karijere.pmf.hr

Ružica Branković Klun, univ. spec. psych., stručna suradnica Karijernog centra 

ruzica.brankovic.klun@karijere.pmf.hr 

 

Također, studenti/ice mogu termin savjetovanja dogovoriti osobnim dolaskom u Karijerni centar.