CILJ KOLEGIJA:
Razumijevanje generiranja, rasprostiranja i osnovnih svojstava prostornih i površinskih valova potresa u jednostavnim modelima.
ISHODI UČENJA:
Studenti mogu nakon položenog ispita iz kolegija Seizmologija II:
1. definirati osnovne vrste elastičkih valova i njihova svojstva,
2. primijeniti Helmholtzov teorem pri rješavanju Navierove jednadžbe,
3. razlikovati tri osnovne vrsti gibanja (P, SV, SH) i definirati ih,
4. razlikovati i definirati homogene i nehomogene valove,
5. definirati rubne uvjete i izvesti koeficijente refleksije i konverzije za P- i SV-valove na slobodnoj površini,
6. definirati rubne uvjete i izvesti koeficijente refleksije i loma za SH-valove na granici dva sredstva,
7. definirati rubne uvjete i izvesti periodske jednadžbe za površinske valove u najjednostavnijem modelu Zemlje; diskutirati periodsku jednadžbu za Loveove valove te argumentirati postojanje modova i disperzije,
8. analizirati i izračunati svojstvene funkcije za Rayleigheve valove u homogenom poluprostoru,
9. opisati osciliranje čestica Rayleighevih valova na slobodnoj površini poluprostora,
10. definirati faznu i grupnu brzinu, te izračunati jednu iz druge.
NASTAVNI SADRŽAJ:
Osnove teorije elastičnosti (repetitorij). Navierova jednadžba gibanja i valna jednadžba te njihovo rješavanje: Helmholtzov teorem, elastički potencijali, P, SV, SH-valovi. Fourierov princip superpozicije. Snellov zakon, parametar staze vala. Refleksija na slobodnoj površini: konverzija faza, koeficijenti refleksije i konverzije, matrica raspršenja. Nehomogeni valovi. Rayleighevi valovi u poluprostoru, pomaci čestica, svojstvene funkcije. Loveovi valovi u sloju iznad poluprostora, periodska jednadžba, disperzija, modovi. Fazna i grupna brzina.
PLAN I PROGRAM KOLEGIJA:
1. Osnove teorije elastičnosti (repetitorij), I.
2. Osnove teorije elastičnosti (repetitorij), II.
3. Navierova jednadžba gibanja i valna jednadžba te njihovo rješavanje I: Helmholtzov teorem.
4. Navierova jednadžba gibanja i valna jednadžba te njihovo rješavanje II: elastički potencijali, P, SV, SH-valovi.
5. Fourierov princip superpozicije.
6. Snellov zakon loma, parametar staze vala.
7. Refleksija na slobodnoj površini I: konverzija faza.
8. Refleksija na slobodnoj površini II: koeficijenti refleksije i konverzije, matrica raspršenja.
9. Nehomogeni valovi.
10. Rayleighejevi valovi u poluprostoru I: pomaci čestica.
11. Rayleighejevi valovi u poluprostoru II: svojstvene funkcije.
12. Loveovi valovi u sloju iznad poluprostora I: periodska jednadžba.
13. Loveovi valovi u sloju iznad poluprostora II: disperzija, modovi.
14. Fazna i grupna brzina.
15. Kolokvij.
NAČIN UČENJA:
Slušanje izlaganja, proučavanje bilježaka i literature. Izvod jednadžbi i analiza primjera.
METODE POUČAVANJA:
Izlaganje, diskusija. Izvodi jednadžbi. Rješavanje zadataka.
ISPITNI ROKOVI:
Prema Redu predavanja / rasporedu objavljenom na mrežnim stranicama Geofizičkog odsjeka PMF-a.
UVJETI ZA DOBIVANJE POTPISA:
Uspješno riješene dvije domaće zadaće. Prisutnost najmanje na 70 % nastave (predavanja i vježbe).
NAČIN PROVJERE ZNANJA I POLAGANJA ISPITA:
Domaće zadaće, jedan kolokvij, pisani i usmeni ispit. Konačna ocjena iz kolegija jest aritmetička sredina ocjena iz kolokvija ili pismenog ispita te usmenog ispita.
Student tijekom semestra dobije dvije domaće zadaće koje se ne ocjenjuju, no moraju biti uspješno rješene. O uspješnosti odlučuje nastavnik nakon pregleda zadaće i u njoj ne smije biti veća količina netočnih tvrdnji (netočnog računa).
Kolokvij se sastoji od numeričkih i problemskih zadataka te pitanja u kojem je potreban esejski tip odgovora i zahtijevaju se definiranje, opis ili pojašnjenje pojmova iz gradiva kolegija. Ako je student na kolokviju dobio ocjenu:
- izvrstan (5), ocjena će se priznati kao konačna ocjena kolegija te ne mora izlaziti na pisani ni usmeni ispit,
- dovoljan (2), dobar (3) ili vrlo dobar (4), ocjene s kolokvija će se priznati kao ocjene iz pisanog ispita te student mora pristupiti samo usmenom dijelu ispita, a konačna ocjena kolegija bit će aritmetička sredina ocjena kolokvija i usmenog ispita,
- nedovoljan (1) ili koji nije zadovoljan postignutom ocjenom na kolokviju, može pristupiti pisanom ispitu i tada je konačna ocjena aritmetička sredina ocjena pisanog i usmenog ispita.
Ako je student neopravdano izostao s kolokvija, dobiva ocjenu nedovoljan (1) iz kolokvija te mora izaći na pisani ispit, a ukupna ocjena pisanog ispita bit će aritmetička sredina ocjena kolokvija i ocjene iz pisanog dijela ispita. Konačna ocjena kolegija računat će se kao aritmetička sredina ocjena pisanog i usmenog ispita.
Kriterij ocjenjivanja na kolokviju i pisanom ispitu (B = postotak riješenosti):
B < 50 % nedovoljan (1)
50 <= B < 60 % dovoljan (2)
60 <= B < 75 % dobar (3)
75 <= B < 90 % vrlo dobar (4)
B >= 90 % izvrstan (5)
Usmeni ispit sastoji se od pitanja u kojem treba definirati/opisati/pojasniti stručne pojmove te izvesti jednadžbe iz gradiva kolegija.
POPIS OBAVEZNE LITERATURE ZA ISPIT:
Lay, T., T. C. Wallace: Modern Global Seismology, Academic Press, San Diego, 1995.
Shearer, P.M.: Introduction to Seismology, Third Edition, Cambridge University Press, United Kingdom, 2019.
Stein, S. and M. Wysession: An introduction to Seismology, Earthquakes and Earth structure, Blackwell Publ., 2003.
|
Pristupačnost
.jpg){kind=small}
.png){kind=small}
