Utječe li globalno zagrijavanje na hranidbene mreže potočnih ekosustava?

Pretpostavlja se da globalno zagrijavanje može unijeti promjene unutar hranidbenih mreža slatkovodnih ekosustava. Je li to uistinu tako, doznajte u novom radu doc. dr. sc. Mirele Sertić Perić, koji je u suradnji s inozemnim znanstvenicima objavila u poznatom časopisu Freshwater Biology.

Ovo istraživanje je provedeno unutar švicarske ledenjačke doline Val Roseg, gdje su još uvijek prisutna dva ledenjaka, koji se tope iznimnom brzinom (u razdoblju od 1997. -  2014. godine ustuknuli su čak 1-2 km!). Cilj istraživanja bio je istražiti prehrambene niše slatkovodnih beskralješnjaka, koji nastanjuju različite tipove alpskih potoka, uključujući potoke koji nastaju izravno topljenjem ledenjaka, ali i potoke čiji se tokovi napajaju podzemnim vodama, oborinama i/ili otapanjem snijega. Istraživanjem je provedena analiza omjera stabilnih izotopa ugljika (δ¹³C) i dušika (δ¹⁵N) u tkivima slatkovodnih beskralježnjaka i njihovih potencijalnih izvora hrane, kako bi se doznalo čime se pojedini organizmi hrane i na kojoj se trofičkoj razini nalaze unutar hranidbenih mreža (tko je predator, a tko plijen?). Dobiveni rezultati su uspoređeni s podatcima prikupljenima na istim postajama 1997/1998. godine. Dokazano je da su slatkovodni beskralježnjaci koji nastanjuju alpske potoke vrlo „plastični“ u svojim prehrambenim navikama, odnosno da imaju sklonost oportunistički se hraniti onime što im je trenutno dostupno unutar staništa. Nadalje, ovo istraživanje sugerira da promjene uvjeta okoliša izazvane brzim povlačenjem ledenjaka još uvijek nisu uzrokovale dubinske promjene u hranidbenim mrežama unutar istraživanog potočnog sustava. Više detalja o istraživanju i njegovom značaju za predviđanje potencijalnih ekoloških posljedica globalnog zagrijavanja potražite u samom radu, kojem možete pristupiti putem poveznice: https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/fwb.13621.