Andrijana Bogoje Raspopović

Obrana će se održati u: 

PONEDJELJAK, 29. travnja 2024. godine u 15.30 sati u dvorani BO-P1 soba 202, PMF, Ravnice 48, Zagreb

Disertacija nosi naslov: 

Međuodnos BDNF, IL-6 i pokazatelja oksidacijskog stresa pri demijelinizacijskim oštećenjima

Correlation of BDNF, IL-6 and oxidative stress markers in demyelinating damage

Povjerenstvo za obranu rada:

1. prof. dr. sc. Nada Oršolić, red. prof. u trajnom izboru, PMF, Zagreb
2. prof. dr. sc. Dubravka Hranilović, red. prof. u trajnom izboru, PMF, Zagreb
3. prof. dr. sc. Mario Habek, Medicinski fakultet, Zagreb

Zamjena:  naslovni izv. prof. dr. sc. Dubravka Švob Štrac, viša znan. suradnica, IRB Zagreb

Mentori:

prof. dr. sc. Domagoj Đikić, PMF, Zagreb

akademkinja Vida Demarin, Stomatološki fakultet, Zagreb

Sažetak:

BDNF, IL-6 i biljezi oskidacijskog stresa nedvojbeno imaju utjecaj na demijelinizacijski proces u multiploj sklerozi. Točni mehanizmi utjecaja na upalnu i neurodegenerativnu fazu nisu u potpunosti razjašnjeni. U ovo istraživanje je uključeno 60 ispitanika (19 muških i 41 ženskih) koji zadovoljavaju kriterije relapsno remitentne multiple skleroze (RRMS), i 66 zdravih kontrola (24 muških, 42 ženskih). Srednja dob oboljelih i zdravih je 43,5 godina[PK1] [V2] [V3] .  Iz krvi ispitanika određena je razina neurotrofina BDNF-a (proBDNF i mBDNF), IL-6 ELISA testom, a biljezi oksidacijskog stresa (MDA, GSH, katalaze i karboniliranih proteina) spektrofotometrijskom metodom, te ih se dodatno koreliralo s brojem demijelinizacijskih T1,T2/FLAIR i gadolinij imbibirajućih lezija. Utvrđena je i korelacija omjera navedenih fizioloških parametara sa stupnjem onesposobljenosti (EDSS), kognitivnim (MoCA test) i depresivnim deficitom (BDI-II upitnik). Dokazana je statistički značajna (P<0,001) negativna korelacija serumskih razina biljega oksidacijskog stresa glutationa (GSH) na razvoj kognitivnih promjena ispitanika s RRMS-om ispitanih MoCA testom. Ovo je prvo istraživanje ispitanika s RRMS-om temeljeno na istraživanju serumske razine glutationa na stupanj kongitivnog oštećenja ispitanog MoCA testom. Na razvoj kognitivnih promjena u ovom istraživanju verificiranih MoCA testom, je statistički pozitivno značajno utjecao broj MR lezija (T1,T2,FLAIR) stupanj depresije, stupanj neurološke onesposobljenosti verificirane EDSS[PK4]  skalom, dob, te vrijednosti GSH. Ispitanici s višim vrijednostima MoCA testa su bili mlađi, imali manji stupanj neurološke onesposobljenosti, bili manje depresivni i imali su manje vrijednosti glutationa i manje demijelinizacijskih lezija na MR-u. Glutation bi mogao biti potencijalni biljeg progresije kognitivnog deficita kod bolesnika s RRMS-om.

 (117 stranica, 37 slika, 32 tablice, 147 literaturnih navoda, jezik izvornika: hrvatski)

Ključne riječi: RRMS, biljezi oksidacijskog stresa, glutation (GSH), MoCA test