Suradnja s NR Kinom


Ekološka stanica 'Vrlika' 


Herbarium Croaticum


ACTA BOTANICA CROATICA


Obnova infrastrukture


Dan i noć na PMF-u


Karijerni centar


STUDOMAT

 


Izdvajamo

...
Izdvajamo Biologija

Završena je cjelovita obnova Biološkog odsjeka

Danas je održana konferencija za novinare na kojoj je prof. dr. sc. Zoran Marčić, pročelnik Biološkog odsjeka PMF-a, predstavio završetak cjelovite obnove zgrade Biološkog odsjeka na Rooseveltovu trgu 6 te istaknuo važnost njezina potpunog opremanja. Poslije više od šest godina od zagrebačkog potresa uspješno je završena cjelovita obnova zgrade Sveučilišta u Zagrebu Prirodoslovno-matematičkog fakulteta – Biološkog odsjeka. Povijesna zgrada iz 1898. godine prilagođena je suvremenim sigurnosnim, energetskim i funkcionalnim standardima, čime su stvoreni uvjeti za siguran i kvalitetan rad znanstvenika, nastavnika i studenata u desetljećima koja dolaze. Neposredno nakon potresa 2020. godine provedene su hitne mjere sanacije kojima su uklonjene neposredne opasnosti te je zgrada privremeno osposobljena za ograničeno korištenje. PMF je u srpnju 2021. godine potpisao Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za provedbu projekta obnove zgrade. Građevinski radovi započeli su u prosincu 2022. godine, a uporabna dozvola za obnovljenu zgradu izdana je u srpnju 2026. godine. Projekt obnove bio je posebno zahtjevan jer je bilo potrebno uskladiti očuvanje vrijedne povijesne arhitekture s primjenom suvremenih građevinskih standarda. Radovi su provedeni u suradnji s nadležnim konzervatorskim tijelima i u skladu s konzervatorskim uvjetima kako bi se sačuvala izvorna obilježja zgrade. Objekt je istodobno prilagođen važećim propisima o potresnoj otpornosti, protupožarnoj zaštiti, zaštiti na radu, energetskoj učinkovitosti i pristupačnosti osobama smanjene pokretljivosti. Među najvažnijim konstrukcijskim zahvatima izvedena je ugradnja armiranobetonskih međukatnih ploča i stubišta, čeličnih nosivih konstrukcija te ojačanje zidova karbonskim vlaknima, čime je značajno povećana sigurnost građevine u slučaju budućih potresa. Projekt obnove financiran je sredstvima Fonda solidarnosti Europske unije, Nacionalnog plana oporavka i otpornosti te sredstvima državnog proračuna. Ukupna vrijednost operacije iznosila je 24.917.013,80 eura, a uključivala je hitne mjere sanacije, izradu projektno-tehničke dokumentacije, izvedbu radova te aktivnosti informiranja i vidljivosti projekta. Za građevinske radove osigurano je gotovo 19 milijuna eura. Jedan od najvećih izazova tijekom obnove bilo je osiguravanje kontinuiteta nastave i znanstveno-istraživačkog rada. Biološki odsjek privremeno je djelovao na više lokacija, dok se nastava održavala u unajmljenim prostorima upravne zgrade Kraša, u prostorima Veterinarskog fakulteta i Fakulteta filozofije i religijskih znanosti te u zgradama PMF-a na Horvatovcu. Takva organizacija rada bila je posebno zahtjevna za praktičnu nastavu i laboratorijski rad, koji zahtijevaju specijaliziranu opremu i odgovarajuće uvjete. Unatoč tome, zahvaljujući dobroj organizaciji djelatnika i suradnji s partnerskim institucijama, uspješno su završeni svi nastavni procesi i znanstveni projekti. Povratak u obnovljenu zgradu predstavlja važan trenutak za najveći odsjek Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, koji okuplja više od 250 djelatnika i provodi znanstvena istraživanja iz botanike, fiziologije, mikrobiologije, molekularne biologije i ekologije. Obnovljeni prostori omogućit će kvalitetnije izvođenje nastave, učinkovitiji znanstveno-istraživački rad te bolje uvjete za razvoj novih istraživačkih projekata i međunarodne suradnje. Nova organizacija prostora dodatno je unaprijedila funkcionalnost zgrade i sigurnost svih korisnika. Fakultet se trenutačno nalazi u završnoj fazi preseljenja u obnovljeni objekt, a početak izvođenja nastave u novim prostorima očekuje se početkom nadolazeće akademske godine. Iako je građevinska obnova završena, pred nama je još jedan važan korak – potpuno opremanje obnovljenih prostora. Zbog promijenjene organizacije prostora, novih instalacijskih sustava i dotrajalosti postojeće opreme, velik dio specijaliziranog namještaja nije moguće vratiti u obnovljenu zgradu. Nastavljamo suradnju s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i mladih te Sveučilištem u Zagrebu kako bi osigurao sredstva za nabavu nove laboratorijske opreme i specijaliziranog namještaja. Time će se omogućiti potpuno stavljanje obnovljene zgrade u funkciju i osigurati optimalni uvjeti za izvođenje nastave, znanstvenog rada i stručnih aktivnosti. Završetkom cjelovite obnove ostvaren je važan iskorak u obnovi visokoškolske infrastrukture te su stvoreni preduvjeti za siguran i kvalitetan rad Fakulteta u desetljećima koja dolaze.        



U prestižnom znanstvenom časopisu Global Ecology and Conservation objavljen je znanstveni rad pod naslovom „A plea for the conservation of Western Balkan peatlands – a case study from Croatia“ koji donosi rezultate 20-godišnjih istraživanja cretova u Hrvatskoj. Cretovi su među najugroženijim staništima u Europi i svijetu. Međutim, osnovni podaci o njihovom ekološkom stanju nedostaju u mnogim zemljama, uključujući i Hrvatsku. U svrhu učinkovite zaštite i budućeg upravljanja ovim prioritetnim staništima, istraživanje daje sveobuhvatan pregled istraživanja cretova u Hrvatskoj na temelju: i) značajki staništa, ii) glavnih prijetnji, iii) statusa upravljanja, iv) sastava biljnih vrsta (s naglaskom na njihov status zaštite) te v) zajednica beskralježnjaka (s posebnim naglaskom na indikatorske vrste cretova). Utvrđeno je da se gotovo dvije trećine istraženih cretova nalazi u vrlo nepovoljnom stanju, pri čemu su prijelazni cretovi posebno osjetljivi na uznapredovalu sukcesiju vegetacije i hidrološku degradaciju, koje su najčešće posljedica umjetne odvodnje. Na nekim cretovima u Hrvatskoj ti su procesi doveli do nestanka tipičnih cretnih biljnih vrsta te bi mogli uzrokovati lokalna izumiranja rijetkih tirfofilnih indikatorskih vrsta i stenovalentnih vrsta beskralježnjaka. U radu su predlažene smjernice za aktivne mjere zaštite cretova, koje se mogu primijeniti i na druge cretove suočene sa sličnim izazovima, a za pojedine lokalitete dajemo specifične smjernice (site-specific approach). Negativne promjene na staništima biti će u budućnosti pospješene klimatskim promjenama.

Istraživanje je rezultat dugogodišnje suradnje timova prof. dr. sc. Antuna Alegra i izv. prof. dr. sc. Andreje Brigić te kolegice dr. sc. Jelene Bujan s Instituta Ruđer Bošković. Istraživanje je provedeno u sklopu projekta MEMORIE (K.K.05.1.1.02.0009), financiranog u sklopu Poziva „Shema za jačanje primijenjenih istraživanja za mjere prilagodbe klimatskim promjenama“ Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“, te čitavog niza stručnih projekata.
 
Detaljnije informacije o radu i rezultatima pročitajte na poveznici: 
https://doi.org/10.1016/j.gecco.2025.e03921

Autor: webmaster BO
Popis obavijesti