Pristupačnost
U srijedu 25. ožujka 2026. s početkom u 13:15 sati u predavaonici P1 održat će se Kolokvij Kemijskog odsjeka, u slopu kojega će Vladislav Tomišić s Kemijskog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta održati predavanje 'Makroskopska i mikroskopska perspektiva gibanja iona u otopini pod utjecajem električnog polja: razlike i povezanost'
Otvorene su prijave za jubilarni 10. Simpozij doktorskih studija PMF-a!
Simpozij će se održati 24. i 25. travnja 2026. godine na Fizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu (Bijenička cesta 32).
Produljene su prijave za jubilarni 10. Simpozij doktorskih studija PMF-a!
Rok za prijavu sažetaka na jubilarni deseti Simpozij studenata doktorskih studija Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (10. SSDS) produžen je do 1. ožujka 2026. godine. Prijave su moguće putem službene web stranice Simpozija.
Podsjećamo da za sudjelovanje na Simpoziju nema kotizacije.
Za više informacija o prijavama i programu 10. Simpozija pratite naš web (PhD Student Symposium) te društvene mreže Instagram (@phdsspmf) i Facebook (Faculty of Science PhD Student Symposium).
Za dodatna pitanja javite se na: phdss@pmf.hr
Znanstvenici Kemijskog odsjeka Luka Fotović i Vladimir Stilinović objavili su rad Halogenide anions as halogen and hydrogen bond acceptors in iodopyridinium halogenides u uglednom časopisu CrystEngComm (IF = 3,350).
U radu se proučava ponašaje halogenidnih aniona u kristalnim strukturama u kojima mogu istodobno stvarati vodkive i halogenske veze. Kao modelni sustav izabrani su halogenidi (kloridi, bromidi i jodidi) protoniranih izomera jodpiridina (o-, m-, i p-). Prema opaženim se trendovima u duljinama veza daje zaključiti da obje interakcije slabe s veličinom halogenidnog aniona kao akceptora, pri čemu je taj efekt bitno izraženiji za vodikovu vezu. Time je objašnjeno prividno protuslovno opažanje da jodidni anion puno češće sudjeluje u halogenskim vezama od kloridnoga, mada je kloridni anion bolji akceptor halogenske veze od jodidnog. U kristalnim strukturama lakši će halogenidi bitno vjerojatnije tvoriti vodikove veze nego li teži, te stoga teži halogenidi (u prvom redu jodidi) preostaju sobodni za povezivanje halogenskom vezom. Dotični je princip jasno ilustriran sintezom 2-jodpiridinijevog klorida jodida – prve dvosoli ovoga tipa – u kojoj se klorid povezuje s kationima isključivo vodikovom, a jodid isključivo halogenskom vezom.
Objavljeni znanstveni rezultati iz područja supramolekulske kemije postignuti su radom na znanstvenom projektu koji financira Hrvatska zaklada za znanost: Nove građevne jedinke u supramolekulskom dizajnu složenih višekomponentnih molekulskih kristala temeljenih na halogenskim vezama (HaloBond, IP-2019-04-1868).