Pristupačnost
U subotu 24. siječnja 2026. u sklopu kolegija Kemija okoliša studenti prijediplomskog studija Kemija te integriranog prijediplomskog i diplomskog studija Biologija i Kemija, modul nastavnički, posjetili su Nuklearnu elektranu Krško. Izuzetno zanimljivo predavanje studentima je održao Luka Cavaliere Lokas, univ. mag. phys., donedavno student fizike na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, a trenutno inženjer za nuklearno gorivo i jezgru reaktora u odjelu Inženjerstva Nuklearne elektrane Krško.
Sveučilište u Zagrebu objavljuje natječaje za mobilnost studenata u akademskoj godini 2026./2027. u okviru bilateralne međusveučilišne razmjene.
Natječaji za dodjelu stipendija iz sveučilišnih sredstava redovnim studentima Sveučilišta u Zagrebu za jednosemestralnu studentsku razmjenu u semestrima partnerskih sveučilišta za ak. god. 2026./27.
Detalji natječaja dostupni su na našim mrežnim stranicama na poveznici.
Otvorene su prijave za jubilarni 10. Simpozij doktorskih studija PMF-a!
Simpozij će se održati 24. i 25. travnja 2026. godine na Fizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu (Bijenička cesta 32).
Registracije su službeno otvorene, a rok za prijavu sažetaka je 20. veljače 2026. godine, putem službene web stranice Simpozija.
Podsjećamo da za sudjelovanje na Simpoziju nema kotizacije.
Za više informacija o prijavama i programu 10. Simpozija pratite naš web (PhD Student Symposium) te društvene mreže Instagram (@phdsspmf) i Facebook (Faculty of Science PhD Student Symposium).
Za dodatna pitanja javite se na: phdss@pmf.hr
Znanstvenici Kemijskog odsjeka Tomislav Jednačak, Ivana Mikulandra i Predrag Novak objavili su rad pod naslovom Advanced Methods for Studying Structure and Interactions of Macrolide Antibiotics u uglednom časopisu International Journal of Molecular Sciences (IF = 4,556).
Ovaj rad sadrži pregled suvremenih metoda za određivanje strukture i interakcija makrolidnih antibiotika u čvrstom stanju i otopini. Makrolidni antibiotici (makrolidi) su makrociklički spojevi koji se primarno koriste za liječenje infekcija gornjih i donjih dišnih puteva. Njihovo se djelovanje zasniva na inhibiciji sinteze bakterijskih proteina reverzibilnim vezanjem na 23S rRNA u blizini peptidil transferaznog centra. Usprkos činjenici da su u poslijednje vrijeme razvijene nove klase makrolida s poboljšanim svojstvima, neke bakterije su stekle široku rezistenciju, što predstavlja globalni medicinski problem koji je potrebno riješiti otkrivanjem novih i učinkovitijih lijekova. Uzimajući u obzir različita fizikalna i kemijska svojstva makrolida, razumijevanje strukture i interakcija ključno je za razvoj novih antibiotika aktivnih na rezistentne patogene. Mehanizmi vezanja makrolida na biološke mete djelomično su objašnjeni nedavnim određivanjem kristalnih struktura nekih njihovih kompleksa s ribosomima. S druge strane, kombinacijom spektroskopije NMR i molekulskog modeliranja mogu se proučavati slobodne i vezane konformacije u otopini. Interdisciplinarni pristup opisan u ovom radu omogućuje dobivanje korisnih podataka o interakcijama makrolida i receptora, što predstavlja dobar temelj za dizajn novih biološki aktivnih liganada i lijekova.