Pristupačnost
Dr. sc. Andrea Usenik s Kemijskog odsjeka PMF-a dobitnica je Godišnje nagrade Društva sveučilišnih nastavnika i drugih znanstvenika u Zagrebu za 2025. godinu za rad „Intrinsic fluorescence of calixarenes: the origin and applications“ iz područja prirodnih znanosti, polja kemije. Nagrađeni rad objavljen je u časopisu Analytica Chimica Acta, a uz Andreu suautori su Vladislav Tomišić i Nikola Cindro, znanstvenici Kemijskog odsjeka, Luka Klemen, student diplomskog studija Kemija na Kemijskom odsjeku, dok su ostali koautori znanstvenici Instituta Ruđer Bošković.
PREDAVANJE „IZRADA ZAVRŠNOG RADA“ održat će se u četvrtak, 19. ožujka 2026. u 13:00 sati u predavaonici A1.
Predavanje je obavezno za sve studente koji upisuju kolegij Završni ispit u ak. god. 2025./2026.
Upisi u ljetni semestar akademske godine 2025./2026. za sve studente prijediplomskog i diplomskih studija pri Kemijskom odsjeku PMF-a provodit će se od 16. veljače do 1. ožujka 2026.
Više informacija možete doznati klikom na pročitaj više.
Sveučilište u Zagrebu objavljuje natječaje za mobilnost studenata u akademskoj godini 2026./2027. u okviru bilateralne međusveučilišne razmjene.
Natječaji za dodjelu stipendija iz sveučilišnih sredstava redovnim studentima Sveučilišta u Zagrebu za jednosemestralnu studentsku razmjenu u semestrima partnerskih sveučilišta za ak. god. 2026./27.
Detalji natječaja dostupni su na našim mrežnim stranicama na poveznici.
Otvorene su prijave za jubilarni 10. Simpozij doktorskih studija PMF-a!
Simpozij će se održati 24. i 25. travnja 2026. godine na Fizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu (Bijenička cesta 32).
Produljene su prijave za jubilarni 10. Simpozij doktorskih studija PMF-a!
Rok za prijavu sažetaka na jubilarni deseti Simpozij studenata doktorskih studija Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (10. SSDS) produžen je do 1. ožujka 2026. godine. Prijave su moguće putem službene web stranice Simpozija.
Podsjećamo da za sudjelovanje na Simpoziju nema kotizacije.
Za više informacija o prijavama i programu 10. Simpozija pratite naš web (PhD Student Symposium) te društvene mreže Instagram (@phdsspmf) i Facebook (Faculty of Science PhD Student Symposium).
Za dodatna pitanja javite se na: phdss@pmf.hr
Znanstvenici Kemijskog odsjeka Lidija Posavec, Vinko Nemec, Vladimir Stilinović i Dominik Cinčić objavili su rad Halogen and Hydrogen Bond Motifs in Ionic Cocrystals Derived from 3-Halopyridinium Halogenides and Perfluorinated Iodobenzenes u uglednom časopisu Crystal Growth & Design (IF 4,076).
U ovom radu istražen je potencijal kloridnih i bromidnih iona kao akceptora halogenske veze te donorski potencijal atoma broma i klora na halogenpiridinijevom kationu u kompeticiji s jakim vodikovim vezama između halogenpiridinijevih iona i slobodnih halogenidnih iona. Pripravljeno je osam ionskih kokristala perhalogeniranih benzena s četiri različite 3-halogenpiridinijeve soli (3-klorpiridinijevim kloridom i bromidom te 3-brompiridinijevim kloridom i bromidom). Difrakcijom rentgenskog zračenja na jediničnom kristalu iznađene su molekulske i kristalne strukture kokristala te je utvrđeno da nastaju tri para izostrukturnih kokristala.
Ustanovljeno je da su dominantne međumolekulske interakcije u kokristalima N+–H∙∙∙X– vodikove veze te I∙∙∙X– halogenske veze, dok je dodatna stabilizacija postignuta C–H∙∙∙X– vodikovim vezama (X– = Br– ili Cl–) te halogenskim vezama ostvarenim preko halogenog atoma na halogenpiridinijevom kationu. U radu je utvrđeno da su halogenske veze ostvarene s odabranim perhalogeniranim benzenima dovoljno jake da znatno promijene supramolekulske motive prisutne u kristalnim strukturama polaznih soli, što se može zaključiti na temelju nastalih supramolekulskih arhitektura (dvodimenzionalne i trodimenzionalne mreže). S druge strane, prisutnost sekundarnih halogenskih veza između halogenih atoma na halogenpiridinijevom kationu i halogenidnih iona ovisna je mnogo više o pakiranju molekula u kristalu, nego o donorskim svojstvima samog halogenpiridinijevog kationa. U prilog tome ide podatak da su sekundarne halogenske veze ostvarene samo u tri od ukupno osam kokristala. Ostvarene sekundarne halogenske veze se nadalje mogu smatrati i slabim interakcijama s relativnim skraćenjem 1–6 %, dok je za halogenske veze s perhalogeniranim benzenima skraćenje veće od 10 %.