Pristupačnost
Pozivamo vas na tradicionalno Božićno predavanje Kemijskog odsjeka Sveučilišta u Zagrebu Prirodoslovno-matematičkog fakulteta koje će biti održano u srijedu, 17. prosinca 2025. godine u 11:00 h u predavaonici A1 (zgrada Kemijskog odsjeka).
Ovogodišnje predavanje održat će prof. dr. sc. Vladimir Stilinović na temu:
Alan Lindsay Mackay – zadnji veliki generalist strukturne kemije
Prije predavanja bit će dodijeljene Godišnje nagrade za izvrsnost u publiciranju te Godišnja nagrada za znanstvenu produktivnost, a nakon predavanja pozivamo vas na domjenak.
Radujemo se vašem dolasku i ugodnom druženju u blagdanskom ozračju!
Pozivaju se zainteresirani studenti da sudjeluju na Otvorenom danu kemije koji će se održati u sklopu Dana i noći na PMF-u 17. travnja 2026. godine. Prijavu je moguće obaviti preko poveznice.
Za sve dodatne informacije slobodno se javite koordinatoru ovogodišnjeg ODK Igoru Živkoviću na Teams ili e-mail: izivkovic.chem@pmf.hr.
Društvo sveučilišnih nastavnika i drugih znanstvenika u Zagrebu objavilo je natječaj za dodjelu Godišnje nagrade Društva mladim znanstvenicima i umjetnicima u 2025. godini.
Prijave na natječaj primaju se poštom od 1. prosinca 2025. do 15. siječnja 2026. godine.
Prijave se primaju e-poštom na dsnzagreb1919@gmail.com Naslov: za Godišnju nagradu Društva.
Svi detalji natječaja dostupni su ovdje.
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih objavilo je Javni poziv za dodjelu novčane potpore za pokriće dijela troškova prijevoza za studente s invaliditetom za ak. god. 2025./2026.
Prijava se podnosi putem mrežne aplikacije, a rok za podnošenje prijave je do petka, 16. siječnja 2026., do 12.00 sati.
Uvjeti ostvarivanja ovoga prava definirani su Pravilnikom o uvjetima i načinu ostvarivanja prava na novčanu potporu za pokriće dijela troškova prijevoza za studente s invaliditetom (NN 114/23).
Za sva dodatna objašnjenja studenti se mogu obratiti na službenu elektroničku adresu Ministarstva: prijevoz-potpore@mzom.hr ili na brojeve telefona: 01/4594 142 i 01/4594 150.
Fond Nenada M. Kostića za kemijske znanosti ove godine će po dvadeset i četvrti puta nagraditi diplomce osnovnih i master studija za najbolje završne radove i pohvaliti njihove mentore. Novčane nagrade iznosit će 1.200 i 1.050 EUR.
Znanstvenici Kemijskog odsjeka Lidija Posavec, Vinko Nemec, Vladimir Stilinović i Dominik Cinčić objavili su rad Halogen and Hydrogen Bond Motifs in Ionic Cocrystals Derived from 3-Halopyridinium Halogenides and Perfluorinated Iodobenzenes u uglednom časopisu Crystal Growth & Design (IF 4,076).
U ovom radu istražen je potencijal kloridnih i bromidnih iona kao akceptora halogenske veze te donorski potencijal atoma broma i klora na halogenpiridinijevom kationu u kompeticiji s jakim vodikovim vezama između halogenpiridinijevih iona i slobodnih halogenidnih iona. Pripravljeno je osam ionskih kokristala perhalogeniranih benzena s četiri različite 3-halogenpiridinijeve soli (3-klorpiridinijevim kloridom i bromidom te 3-brompiridinijevim kloridom i bromidom). Difrakcijom rentgenskog zračenja na jediničnom kristalu iznađene su molekulske i kristalne strukture kokristala te je utvrđeno da nastaju tri para izostrukturnih kokristala.
Ustanovljeno je da su dominantne međumolekulske interakcije u kokristalima N+–H∙∙∙X– vodikove veze te I∙∙∙X– halogenske veze, dok je dodatna stabilizacija postignuta C–H∙∙∙X– vodikovim vezama (X– = Br– ili Cl–) te halogenskim vezama ostvarenim preko halogenog atoma na halogenpiridinijevom kationu. U radu je utvrđeno da su halogenske veze ostvarene s odabranim perhalogeniranim benzenima dovoljno jake da znatno promijene supramolekulske motive prisutne u kristalnim strukturama polaznih soli, što se može zaključiti na temelju nastalih supramolekulskih arhitektura (dvodimenzionalne i trodimenzionalne mreže). S druge strane, prisutnost sekundarnih halogenskih veza između halogenih atoma na halogenpiridinijevom kationu i halogenidnih iona ovisna je mnogo više o pakiranju molekula u kristalu, nego o donorskim svojstvima samog halogenpiridinijevog kationa. U prilog tome ide podatak da su sekundarne halogenske veze ostvarene samo u tri od ukupno osam kokristala. Ostvarene sekundarne halogenske veze se nadalje mogu smatrati i slabim interakcijama s relativnim skraćenjem 1–6 %, dok je za halogenske veze s perhalogeniranim benzenima skraćenje veće od 10 %.