Pristupačnost
Dr. sc. Andrea Usenik s Kemijskog odsjeka PMF-a dobitnica je Godišnje nagrade Društva sveučilišnih nastavnika i drugih znanstvenika u Zagrebu za 2025. godinu za rad „Intrinsic fluorescence of calixarenes: the origin and applications“ iz područja prirodnih znanosti, polja kemije. Nagrađeni rad objavljen je u časopisu Analytica Chimica Acta, a uz Andreu suautori su Vladislav Tomišić i Nikola Cindro, znanstvenici Kemijskog odsjeka, Luka Klemen, student diplomskog studija Kemija na Kemijskom odsjeku, dok su ostali koautori znanstvenici Instituta Ruđer Bošković.
PREDAVANJE „IZRADA ZAVRŠNOG RADA“ održat će se u četvrtak, 19. ožujka 2026. u 13:00 sati u predavaonici A1.
Predavanje je obavezno za sve studente koji upisuju kolegij Završni ispit u ak. god. 2025./2026.
Upisi u ljetni semestar akademske godine 2025./2026. za sve studente prijediplomskog i diplomskih studija pri Kemijskom odsjeku PMF-a provodit će se od 16. veljače do 1. ožujka 2026.
Više informacija možete doznati klikom na pročitaj više.
Sveučilište u Zagrebu objavljuje natječaje za mobilnost studenata u akademskoj godini 2026./2027. u okviru bilateralne međusveučilišne razmjene.
Natječaji za dodjelu stipendija iz sveučilišnih sredstava redovnim studentima Sveučilišta u Zagrebu za jednosemestralnu studentsku razmjenu u semestrima partnerskih sveučilišta za ak. god. 2026./27.
Detalji natječaja dostupni su na našim mrežnim stranicama na poveznici.
Otvorene su prijave za jubilarni 10. Simpozij doktorskih studija PMF-a!
Simpozij će se održati 24. i 25. travnja 2026. godine na Fizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu (Bijenička cesta 32).
Produljene su prijave za jubilarni 10. Simpozij doktorskih studija PMF-a!
Rok za prijavu sažetaka na jubilarni deseti Simpozij studenata doktorskih studija Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (10. SSDS) produžen je do 1. ožujka 2026. godine. Prijave su moguće putem službene web stranice Simpozija.
Podsjećamo da za sudjelovanje na Simpoziju nema kotizacije.
Za više informacija o prijavama i programu 10. Simpozija pratite naš web (PhD Student Symposium) te društvene mreže Instagram (@phdsspmf) i Facebook (Faculty of Science PhD Student Symposium).
Za dodatna pitanja javite se na: phdss@pmf.hr
Znanstvenici Kemijskog odsjeka Luka Fotović, Nikola Bedeković i Vladimir Stilinović objavili su rad Evaluation of Halogenopyridinium Cations as Halogen Bond Donors u uglednom časopisu Crystal Growth & Design (IF 4,076).
Objavljeno istraživanje predstavlja kombinirano računalno i eksperimentalno vrjednovanje potencijala halogeniranih aromatskih kationa kao donora halogenske veze. Halogenska veza je međumolekulska interakcija koja ovisi o postojanju područja pozitivnog elektrostatskog potencijala na atomu halogena (σ-šupljina) koji se zbog toga ponaša kao Lewisova kiselina. Stoga se klasična priprava molekula koje mogu služiti kao donori halogenske veze u kristalnom inženjerstvu temelji na povećavanju pozitivnog potencijala σ-šupljine halogena dodavanjem elektron-odvlačećih supstituenata (najčešće atoma fluora). Alternativni pristup uključuje porabu pozitivno nabijenih halogeniranih vrsta kao donora halogenske veze, budući da je kod njih σ-šupljina atoma halogena nužno izrazito pozitivna. Međutim, u mogim se je slučajevima pokazalo da takovi halogenirani kationi nisu pouzdani donori halogenske veze. Cilj je ovoga istraživanja bio detaljno proučiti mogućnosti, kao i ograničenja, uporabe takovih kationskih donora halogenske veze.
Kao modelni spojevi izabrani su protonirani i metilirani halogenpiridinijevi kationi. Statistička analiza poznatih kristalnih struktura pokazala je da brompiridinijevi i jodpiridinijevi kationi stvaraju halogenske veze u većini slučajeva, dok je učestalost struktura povezanih halogenskom vezom među solima klorpiridinijevih kationa puno manja. Kada se usporede kristalne strukture jodidnih soli halogenpiridinijevih kationa, također se opaža da je u slučaju klorpiridinijevih jodida halogenska veza prisutna samo ponekad, te da je u pravilu bitno nepovoljnije geometrije od one u kristalnim strukturama brompiridinijevih i jodpiridinijevih analogona. Računi elektrostatskog potencijala na modelnim kationima pokazali su da je u svim kationima σ-šupljina atoma halogena izrazito pozitivna, ali da je naboj raspoređen po cijelom prstenu, čineći druge atome u molekuli kationa još pozitivnijima. Ta je raspodjela naboja razlog zbog kojega halogenopiridinijevi kationi, usprkos visokopozitivnim elektrostatskim potencijalima na atomima halogena nisu bolji donori halogenske veze od neutralnih molekula. Međutim, u slučaju brompiridinijevih, a pogotovo jodpiridinijevih kationa, potencijal σ-šupljine atoma halogena može kompetirati s onime drugih atoma na molekuli, što dotične katione čini razmjerno pouzdanim donorima halogenske veze, koji istu tvore u oko 90% slučajeva.
Istraživanje je ostvareno u okviru projekta „Nove građevne jedinke u supramolekulskom dizajnu složenih višekomponentnih molekulskih kristala temeljenih na halogenskim vezama (HaloBond IP-2019-04-1868)“ financiranog od strane Hrvatske zaklade za znanost.