Pristupačnost
U razdoblju od ponedjeljka, 27. listopada do srijede, 29. listopada 2025. godine održat će se na Kemijskom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Koordinacijski sastanak CEEPUS mreže Colloids and nanomaterials in education and research na kojem će sudjelovati 12 koordinatora iz Mađarske, Slovenije, Srbije, Moldavije, Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije, Albanije, Kosova i Hrvatske. CEEPUS je srednjoeuropski program akademske mobilnosti koji uključuje razmjenu studenata prijediplomskog, diplomskog i doktorskog studija te nastavnika, a glavni koordinator mreže Colloids and nanomaterials in education and research je nastavnik Kemijskog odsjeka prof. dr. sc. Davor Kovačević. Pozivamo sve zainteresirane nastavnike i studente na predstavljanje svih partnera u mreži koje će se održati u utorak, 28. listopada 2025. prema navedenom rasporedu.
U petak i subotu 10. i 11. listopada ove godine na Kemijskom odsjeku PMF-a održat će se jubilarni 10. Simpozij studenata kemičara (SiSK10). Simpozij, u organizaciji Studentske sekcije Hrvatskoga kemijskog društva, znanstveni je skup za studente kemije i srodnih usmjerenja, čija je osnovna svrha omogućiti studentima razmjenu znanja, iskustava te prezentaciju vlastitih radova. Na ovogodišnjemu se skupu očekuje preko 50 studentskih priopćenja (posterskih i usmenih), četiri pozvana te dva plenarna predavanja.
Posebno nam je zadovoljstvo ove godine kao plenarnog predavača na SiSK-u pozdraviti Mortena Petera Meldala, dobitnika Nobelove nagrade za kemiju (2022). Profesor Medal predaje na Sveučilištu u Kopenhagenu gdje je osnovao i vodi Centar za evolucijsku i kemijsku biologiju. Njegovi najpoznatiji doprinosi su u području razvoja bakrom kataliziranih azidno-alkinskih cikloadicijskih (CuAAC-klik) i intramolekulskih N-acil iminijevih kaskadnih (INAIC) reakcija, te metoda koje se rabe u peptidnoj i kombinatoričkoj kemiji. Plenarno predavanje pod naslovom “Molecular click adventures: the Intramolecular INAIC-click reaction” održat će u subotu 11. listopada s početkom u 10 sati u predavaonici A1.
Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije, Uprava vodnoga gospodarstva i zaštite mora, zaprimilo je informaciju o međunarodnoj obrazovnoj inicijativi Bled Water Foruma, usmjerenoj na unaprjeđenje znanja i svijesti o vodi za ljudsku potrošnju (voda za piće).
Forum organizira prvu međunarodnu online edukaciju o vodi za Ljudsku potrošnju, koja će se održati 15. i 16. studenoga 2025. Navedena radionica je besplatna za sve sudionike.
Edukacija je namijenjena mladima u dobi od 18 do 27 godina te pruža jedinstvenu priliku za stjecanje znanja o vodi kao ključnom prirodnom resursu, uz mogućnost povezivanja s vršnjacima i stručnjacima iz različitih zemalja.
Više o edukaciji možete naći na poveznici.
Fond Nenada M. Kostića za kemijske znanosti ove godine će po dvadeset i četvrti puta nagraditi diplomce osnovnih i master studija za najbolje završne radove i pohvaliti njihove mentore. Novčane nagrade iznosit će 1.200 i 1.050 EUR.
Poznati su dobitnici Rektorove nagrade za akademsku godinu 2024./2025.
Sveučilište u Zagrebu nagradilo je ukupno 108 radova u šest kategorija. 🌟
Među nagrađenima su i naši studenti:
🔹Sara Oštrić
🔹Petra Cindori
🔹Filip Pavičić
🔹Franka Sunjka, Jakov Borovec
🔹Luka Petohleb
🔹Anja Žiganto, Jan Vlahinić
🔹Jan Škreb
🔹Antonio Eršegović, David Grabovac
Svečana dodjela Rektorove nagrade održat će se 6. studenog 2025. u 10 sati na Sveučilištu u Zagrebu, u zgradi SEECEL-a. Dobitnici Rektorove nagrade morat će napraviti i postere svojih radova koji će biti izloženi u SEECEL-u od 6. do 14. studenog.
Popis svih dobitnika i detaljne upute možete pronaći na stranicama Sveučilišta: https://www.unizg.hr/nc/vijest/article/dobitnici-rektorove-nagrade-u-ak-god-20242025/
Čestitke svima! 👏
Zbog povećanog obujma posla tražimo motivirane studente koji su spremni učiti o kemiji i pomagati u njenom izvođenju. Radit ćete u dinamičnom okruženju te imati priliku naučiti praktične vještine rada u laboratoriju. Sve informacije su dostupne ovdje.
Pozivaju se studenti da se prijave za Nagradu Kemijskog odsjeka za znanstveno-istraživački rad.
Za prijavu je potrebno dostaviti do 15. 10. 2025. sljedeću dokumentaciju u Ured pročelnika Kemijskog odsjeka: ispunjeni prijavni obrazac, ispis rada, obrazloženje mentora, te sve materijale u elektroničkom obliku, u skladu s Pravilnikom.
Znanstvenici Kemijskog odsjeka Luka Fotović, Nikola Bedeković i Vladimir Stilinović objavili su rad Evaluation of Halogenopyridinium Cations as Halogen Bond Donors u uglednom časopisu Crystal Growth & Design (IF 4,076).
Objavljeno istraživanje predstavlja kombinirano računalno i eksperimentalno vrjednovanje potencijala halogeniranih aromatskih kationa kao donora halogenske veze. Halogenska veza je međumolekulska interakcija koja ovisi o postojanju područja pozitivnog elektrostatskog potencijala na atomu halogena (σ-šupljina) koji se zbog toga ponaša kao Lewisova kiselina. Stoga se klasična priprava molekula koje mogu služiti kao donori halogenske veze u kristalnom inženjerstvu temelji na povećavanju pozitivnog potencijala σ-šupljine halogena dodavanjem elektron-odvlačećih supstituenata (najčešće atoma fluora). Alternativni pristup uključuje porabu pozitivno nabijenih halogeniranih vrsta kao donora halogenske veze, budući da je kod njih σ-šupljina atoma halogena nužno izrazito pozitivna. Međutim, u mogim se je slučajevima pokazalo da takovi halogenirani kationi nisu pouzdani donori halogenske veze. Cilj je ovoga istraživanja bio detaljno proučiti mogućnosti, kao i ograničenja, uporabe takovih kationskih donora halogenske veze.
Kao modelni spojevi izabrani su protonirani i metilirani halogenpiridinijevi kationi. Statistička analiza poznatih kristalnih struktura pokazala je da brompiridinijevi i jodpiridinijevi kationi stvaraju halogenske veze u većini slučajeva, dok je učestalost struktura povezanih halogenskom vezom među solima klorpiridinijevih kationa puno manja. Kada se usporede kristalne strukture jodidnih soli halogenpiridinijevih kationa, također se opaža da je u slučaju klorpiridinijevih jodida halogenska veza prisutna samo ponekad, te da je u pravilu bitno nepovoljnije geometrije od one u kristalnim strukturama brompiridinijevih i jodpiridinijevih analogona. Računi elektrostatskog potencijala na modelnim kationima pokazali su da je u svim kationima σ-šupljina atoma halogena izrazito pozitivna, ali da je naboj raspoređen po cijelom prstenu, čineći druge atome u molekuli kationa još pozitivnijima. Ta je raspodjela naboja razlog zbog kojega halogenopiridinijevi kationi, usprkos visokopozitivnim elektrostatskim potencijalima na atomima halogena nisu bolji donori halogenske veze od neutralnih molekula. Međutim, u slučaju brompiridinijevih, a pogotovo jodpiridinijevih kationa, potencijal σ-šupljine atoma halogena može kompetirati s onime drugih atoma na molekuli, što dotične katione čini razmjerno pouzdanim donorima halogenske veze, koji istu tvore u oko 90% slučajeva.
Istraživanje je ostvareno u okviru projekta „Nove građevne jedinke u supramolekulskom dizajnu složenih višekomponentnih molekulskih kristala temeljenih na halogenskim vezama (HaloBond IP-2019-04-1868)“ financiranog od strane Hrvatske zaklade za znanost.