U petak i subotu 10. i 11. listopada ove godine na Kemijskom odsjeku PMF-a održat će se jubilarni 10. Simpozij studenata kemičara (SiSK10). Simpozij, u organizaciji Studentske sekcije Hrvatskoga kemijskog društva, znanstveni je skup za studente kemije i srodnih usmjerenja, čija je osnovna svrha omogućiti studentima razmjenu znanja, iskustava te prezentaciju vlastitih radova. Na ovogodišnjemu se skupu očekuje preko 50 studentskih priopćenja (posterskih i usmenih), četiri pozvana te dva plenarna predavanja.
Posebno nam je zadovoljstvo ove godine kao plenarnog predavača na SiSK-u pozdraviti Mortena Petera Meldala, dobitnika Nobelove nagrade za kemiju (2022). Profesor Medal predaje na Sveučilištu u Kopenhagenu gdje je osnovao i vodi Centar za evolucijsku i kemijsku biologiju. Njegovi najpoznatiji doprinosi su u području razvoja bakrom kataliziranih azidno-alkinskih cikloadicijskih (CuAAC-klik) i intramolekulskih N-acil iminijevih kaskadnih (INAIC) reakcija, te metoda koje se rabe u peptidnoj i kombinatoričkoj kemiji. Plenarno predavanje pod naslovom “Molecular click adventures: the Intramolecular INAIC-click reaction” održat će u subotu 11. listopada s početkom u 10 sati u predavaonici A1.
Pozivaju se studenti da se prijave za Nagradu Kemijskog odsjeka za znanstveno-istraživački rad.
Za prijavu je potrebno dostaviti do 15. 10. 2025. sljedeću dokumentaciju u Ured pročelnika Kemijskog odsjeka: ispunjeni prijavni obrazac, ispis rada, obrazloženje mentora, te sve materijale u elektroničkom obliku, u skladu s Pravilnikom.
Započnite svoju karijeru i postanite dio PLIVINOG tima, koji pruža priliku za profesionalni razvoj kroz rad na izazovnim i dinamičnim zadacima!
je na 4. ili 5. godini ili apsolvent/ica prirodoslovnog ili tehničkog fakulteta,
raspoloživ/a je za rad u jutarnjoj smjeni najmanje 30 sati tjedno kroz duži vremenski period,
ima studentska prava još minimalno 10 mjeseci,
dobro poznaje MS Office alate,
odlikuje se temeljitošću, odgovornošću i orijentiranošću na detalje.
priliku za stjecanje praktičnog iskustva u internacionalnoj kompaniji,
rad u profesionalnom i podržavajućem okruženju,
mogućnost učenja kroz svakodnevne izazovne zadatke.
Ako ste se prepoznali u ovom oglasu i želite iskoristiti priliku, prijavite se najkasnije do 12.10.2025.
Redoviti studenti koji su prvi put upisali prvu godinu studija u akademskoj godini 2023./2024., budući da se na njih primjenjuje zakonska odredba o dopuštenosti ponavljanja iste godine studija najviše jedanput u redovitom statusu, prilikom upisa u akademsku godinu 2025./2026. će se (ovisno o svojim konkretnim okolnostima dosadašnjeg tijeka studija) možda naći u situaciji da ne mogu biti u redovitom statusu te im na raspolaganju stoji mogućnost nastavka studija u izvanrednom statusu.
Za PMF je izvanredni status novina te je Pravilnikom o studiranju PMF-a propisano:
Obavijesti o konkretiziranju promjene statusa iz redovitog u izvanredni status i tehnički detalji bit će poznati prije jesenskih upisa, stoga molimo da pratite obavijesti na stranicama odsjeka i Fakulteta.
Ono što je sada važno zbog navedene problematike je sljedeće:
Znanstvenici Kemijskog odsjeka Juraj Nikolić, Tin Klačić i Davor Kovačević te studentica diplomskog studija kemije Ana Ivančić objavili su znanstveni rad Synthetic versus Natural Precursor Layer: A Study on the Properties of Biocompatible Chitosan/Carboxymethyl Cellulose Nanofilms u uglednom časopisu Američkog kemijskog društva ACS Omega (IF 4,132).
U objavljenom radu ispitana je važnost prvog sloja na svojstva biokompatibilnih polielektrolitnih višeslojeva građenih od kitozana i karboksimetilceluloze pripremljenih sloj-po-sloj metodom. Poznato je kako se korištenjem polielektrolita poli(etilenimina) kao prvog sloja prilikom izgradnje višeslojeva može znatno utjecati na njihova svojstva. No, toksičnost poli(etilenimina) još nije potpuno istražena što čini prepreku potencijalnoj primjeni navedenih nanomaterijala. U ovom je radu predložena netoksična i biokompatibilna zamjena poli(etileniminu) na način da se primjenom koncentriranije otopine kitozana za pripravu prvog sloja dobivaju nanofilmovi poboljšanih svojstava u odnosu na nanofilmove koji sadrže poli(etilenimin) kao prvi sloj. Na ovaj način, korištenje kitozana kao prvog sloja je dvojako: kako bi se dobili nanofilmovi poboljšanih svojstava te kako bi bili priređeni netoksični nanofilmovi koji bi se mogli primijeniti kao zaštitni slojevi na voću. Osim toga, u radu je pokazano da dodatak natrijevog klorida otopinama polielektrolita od kojih su građeni nanofilmovi na specifičan način utječe na pripravu i svojstva dobivenih filmova. Navedeni rezultat se može objasniti pretpostavkom da polielektrolitni višeslojevi građeni od kitozana i karboksimetilceluloze u proučavanim uvjetima nisu stabilizirani samo elektrostatskim interakcijama već da i vodikove veze značajno utječu na stabilizaciju takvih nanofilmova.
Istraživanje je ostvareno u okviru istraživačkog bilateralnog hrvatsko-slovenskog projekta Modulacija polifenolnog profila voća uslijed fizikalnih tretmana nakon branja (APPLPEMs, IPS-2020-01-6126) financiranog od strane Hrvatske zaklade za znanost.