Pristupačnost
PREDAVANJE „IZRADA ZAVRŠNOG RADA“ održat će se u četvrtak, 19. ožujka 2026. u 13:00 sati u predavaonici A1.
Predavanje je obavezno za sve studente koji upisuju kolegij Završni ispit u ak. god. 2025./2026.
U subotu 24. siječnja 2026. u sklopu kolegija Kemija okoliša studenti prijediplomskog studija Kemija te integriranog prijediplomskog i diplomskog studija Biologija i Kemija, modul nastavnički, posjetili su Nuklearnu elektranu Krško. Izuzetno zanimljivo predavanje studentima je održao Luka Cavaliere Lokas, univ. mag. phys., donedavno student fizike na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, a trenutno inženjer za nuklearno gorivo i jezgru reaktora u odjelu Inženjerstva Nuklearne elektrane Krško.
Sveučilište u Zagrebu objavljuje natječaje za mobilnost studenata u akademskoj godini 2026./2027. u okviru bilateralne međusveučilišne razmjene.
Natječaji za dodjelu stipendija iz sveučilišnih sredstava redovnim studentima Sveučilišta u Zagrebu za jednosemestralnu studentsku razmjenu u semestrima partnerskih sveučilišta za ak. god. 2026./27.
Detalji natječaja dostupni su na našim mrežnim stranicama na poveznici.
Otvorene su prijave za jubilarni 10. Simpozij doktorskih studija PMF-a!
Simpozij će se održati 24. i 25. travnja 2026. godine na Fizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu (Bijenička cesta 32).
Registracije su službeno otvorene, a rok za prijavu sažetaka je 20. veljače 2026. godine, putem službene web stranice Simpozija.
Podsjećamo da za sudjelovanje na Simpoziju nema kotizacije.
Za više informacija o prijavama i programu 10. Simpozija pratite naš web (PhD Student Symposium) te društvene mreže Instagram (@phdsspmf) i Facebook (Faculty of Science PhD Student Symposium).
Za dodatna pitanja javite se na: phdss@pmf.hr
U časopisu Journal of Physics D: Applied Physics objavljen je pregledni rad s naslovom Magnetoelectrics and Multiferroics: Theory, Synthesis, Characterisation, Preliminary Results and Perspectives for All-Optical Manipulations u kojem su sudjelovali i znanstvenici s Kemijskog odsjeka Edi Topić i Mirta Rubčić, te znanstvenici s Fizičkog odsjeka Pavla Šenjug, Dario Barišić i Damir Pajić.
U radu se opširno objašnjava teorijsku pozadinu nastanka istovremenog magnetskog i električnog uređenja te međudjelovanja koja dovode do njihova vezanja, to jest magnetoelektričnog učinka, te daje pregled nekoliko eksperimentalnih ostvarenja magnetoelektrika pa tako i onih s egzotičnim pojavama kao što su i ultrabrza spinska dinamika inducirana svjetlošću. Te vrlo rijetke pojave u materijalima zadnjih se godina sve više istražuje kako zbog temeljnih razumijevanja fizikalnih osnova te pojave, tako i zbog mogućih primjena u nisko-disipativnim i višestanjskim memorijama, senzorimai detektorima (primjerice aksiona kao kandidata povezanih s tamnom materijom), fotonici, pa čak i u novim granama kao što je integrirana optomagnetoelektronika.
Osim u ponekim oksidima i keramikama ili intermetalnim spojevima, pojava se zadnjih godina uočava i u metalo-organskim spojevima, na kojima radi i spomenuta zagrebačka istraživačka grupa čija istraživanja obuhvaćaju sintezu materijala, rješavanje kristalne strukture, eksperimentalno istraživanje magnetskih i magnetoelektričnih svojstava, modeliranje I teorijsku potkrjepu ab-initio računima, te multidisciplinarni pristup u objašnjenju ponašanja novih materijala. Među ostalim, u ovom novom radu su predstavljeni rezultati za spoj čija je kristalna struktura prikazana na lijevoj slici, a opaženi magnetoelektrični učinak na desnoj slici.
Rad je kao referenca osim znanstvenicima u području koristan i studentima koji se žele upoznati s tim novim područjem jer je koncipiran kao zaokruženo poglavlje od 50ak stranica.