Pristupačnost
Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije, Uprava vodnoga gospodarstva i zaštite mora, zaprimilo je informaciju o međunarodnoj obrazovnoj inicijativi Bled Water Foruma, usmjerenoj na unaprjeđenje znanja i svijesti o vodi za ljudsku potrošnju (voda za piće).
Forum organizira prvu međunarodnu online edukaciju o vodi za Ljudsku potrošnju, koja će se održati 15. i 16. studenoga 2025. Navedena radionica je besplatna za sve sudionike.
Edukacija je namijenjena mladima u dobi od 18 do 27 godina te pruža jedinstvenu priliku za stjecanje znanja o vodi kao ključnom prirodnom resursu, uz mogućnost povezivanja s vršnjacima i stručnjacima iz različitih zemalja.
Više o edukaciji možete naći na poveznici.
Fond Nenada M. Kostića za kemijske znanosti ove godine će po dvadeset i četvrti puta nagraditi diplomce osnovnih i master studija za najbolje završne radove i pohvaliti njihove mentore. Novčane nagrade iznosit će 1.200 i 1.050 EUR.
Poznati su dobitnici Rektorove nagrade za akademsku godinu 2024./2025.
Sveučilište u Zagrebu nagradilo je ukupno 108 radova u šest kategorija. 🌟
Među nagrađenima su i naši studenti:
🔹Sara Oštrić
🔹Petra Cindori
🔹Filip Pavičić
🔹Franka Sunjka, Jakov Borovec
🔹Luka Petohleb
🔹Anja Žiganto, Jan Vlahinić
🔹Jan Škreb
🔹Antonio Eršegović, David Grabovac
Svečana dodjela Rektorove nagrade održat će se 6. studenog 2025. u 10 sati na Sveučilištu u Zagrebu, u zgradi SEECEL-a. Dobitnici Rektorove nagrade morat će napraviti i postere svojih radova koji će biti izloženi u SEECEL-u od 6. do 14. studenog.
Popis svih dobitnika i detaljne upute možete pronaći na stranicama Sveučilišta: https://www.unizg.hr/nc/vijest/article/dobitnici-rektorove-nagrade-u-ak-god-20242025/
Čestitke svima! 👏
Pozivaju se studenti da se prijave za Nagradu Kemijskog odsjeka za znanstveno-istraživački rad.
Za prijavu je potrebno dostaviti do 15. 10. 2025. sljedeću dokumentaciju u Ured pročelnika Kemijskog odsjeka: ispunjeni prijavni obrazac, ispis rada, obrazloženje mentora, te sve materijale u elektroničkom obliku, u skladu s Pravilnikom.
Znanstvenici Kemijskog odsjeka Ivan Nemet i Sanda Rončević u suradnji sa znanstvenicima sa Sveučilišta u Gentu, Belgija (Tom Van Helden, Frank Vanhaecke i Thibaut Van Acker) i sa znanstvenicima s Instituta za kemiju u Ljubljani, Slovenija (Kristina Mervič, Johannes T. van Elteren i Martin Šala) objavili su znanstveni rad Evaluation of two-phase sample transport upon ablation of gelatin as a proxy for soft biological matrices using nanosecond laser ablation – inductively coupled plasma – mass spectrometry u uglednom časopisu Analytica Chimica Acta (IF 6,2).
U objavljenom radu istražen je fenomen uvođenja uzorka kroz dvije različite faze koje se formiraju nakon ablacije bioloških materijala putem metode LA-ICP-MS. Utvrđeno je da se nakon ablacije materijala na bazi ugljika jedan dio elemenata transportira u obliku čvrstih čestica, drugi dio kao plinovita faza, a također je prisutna i kombinacija obje faze za određene elemente. Dvije faze ponašaju se različito tijekom transporta te utječu na signale pri mapiranju elemenata, a time i na točnost kvantitativnog određivanja.
U svrhu boljeg razumijevanja utjecaja nastanka dvije faze na analitičke signale, ispitane su promjene snage i valne duljina lasera pri ablaciji bioloških uzoraka pripravljenih u želatini kao čvrstom nosaču. Dokazano je da se nakon ablacije želatine elementi transportiraju pretežno u čvrstoj fazi. Međutim, već pri manjoj energiji lasera značajan dio nekih elemenata prenosi se u plinovitoj fazi, što postaje izraženije pri povećanju energije lasera. Uočeno ponašanje je specifično za element, primjerice omjer intenziteta signala analita transportiranog u plinovitoj fazi prema ukupnom intenzitetu signala bio je 0 % za 23Na, 43 % za 66Zn i čak 95 % za 13C korištenjem lasera valne duljine 193 nm. Rezultati također ukazuju na učinak valne duljine lasera. Svi analizirani elementi pokazuju istu ili veću količinu formiranja plinovite faze nakon ablacije pomoću lasera valne duljine 213 nm u odnosu na laser valne duljine 193 nm. Također, utvrđeno je da se elementi, koji se u potpunosti pojavljuju u obliku čvrste faze nakon ablacije korištenjem laserskog zračenja pri 193 nm, djelomično prevode u plinovitu fazu kada se koristi laser valne duljine 213 nm.
Ovaj rad pokazuje da je stvaranje dviju odvojenih faza nakon laserske ablacije bioloških tkiva češće nego što se donedavno mislilo. Što se tiče elementnog mapiranja putem LA-ICP-MS, razdvajanje ove dvije faze pri transportu aerosola može dovesti do značajnog pogoršanja kvalitete slike pri velikim brzinama akvizicije piksela. Kako bi se održala odgovarajuća brzina analize, problem se može riješiti smanjenjem energije lasera, povećanjem protoka plina nositelja uzorka i/ili skraćivanjem puta transporta uzorka između ćelije za ablaciju i plazme.
Istraživanje je financirano sredstvima Javne agencije za raziskovalno dejavnost Republike Slovenije (ARRS) (projekt No. P1-0034) i Flandrijske zaklade za znanost, Belgija (stipendija FWO.3E0.2022.0048.01).