Događanja na PMF-u

13.
listopada
12:00-13:00,
Kemijski odsjek, predavaonica 222
15.
listopada
12:00-13:00,
Kemijski odsjek, predavaonica P1
17.
listopada
15:00-16:00,
Kemijski odsjek, predavaonica P1
24.
listopada
12:00-13:00,
Kemijski odsjek, predavaonica P1

Opće obavijesti

Koordinacijski sastanak CEEPUS mreže...

U razdoblju od ponedjeljka, 27. listopada do srijede, 29. listopada 2025. godine održat će se na Kemijskom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Koordinacijski sastanak CEEPUS mreže Colloids and nanomaterials in education and research na kojem će sudjelovati 12 koordinatora iz Mađarske, Slovenije, Srbije, Moldavije, Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije, Albanije, Kosova i Hrvatske. CEEPUS je srednjoeuropski program akademske mobilnosti koji uključuje razmjenu studenata prijediplomskog, diplomskog i doktorskog studija te nastavnika, a glavni koordinator mreže Colloids and nanomaterials in education and research je nastavnik Kemijskog odsjeka prof. dr. sc. Davor Kovačević. Pozivamo sve zainteresirane nastavnike i studente na predstavljanje svih partnera u mreži koje će se održati u utorak, 28. listopada 2025. prema navedenom rasporedu.

Autor: Aleksandra Maršavelski
Skup SiSK10 na Kemijskom odsjeku

U petak i subotu 10. i 11. listopada ove godine na Kemijskom odsjeku PMF-a održat će se jubilarni 10. Simpozij studenata kemičara (SiSK10). Simpozij, u organizaciji Studentske sekcije Hrvatskoga kemijskog društva, znanstveni je skup za studente kemije i srodnih usmjerenja, čija je osnovna svrha omogućiti studentima razmjenu znanja, iskustava te prezentaciju vlastitih radova. Na ovogodišnjemu se skupu očekuje preko 50 studentskih priopćenja (posterskih i usmenih), četiri pozvana te dva plenarna predavanja.

Posebno nam je zadovoljstvo ove godine kao plenarnog predavača na SiSK-u pozdraviti Mortena Petera Meldala, dobitnika Nobelove nagrade za kemiju (2022). Profesor Medal predaje na Sveučilištu u Kopenhagenu gdje je osnovao i vodi Centar za evolucijsku i kemijsku biologiju. Njegovi najpoznatiji doprinosi su u području razvoja bakrom kataliziranih azidno-alkinskih cikloadicijskih (CuAAC-klik) i intramolekulskih N-acil iminijevih kaskadnih (INAIC) reakcija, te metoda koje se rabe u peptidnoj i kombinatoričkoj kemiji. Plenarno predavanje pod naslovom “Molecular click adventures: the Intramolecular INAIC-click reaction” održat će u subotu 11. listopada s početkom u 10 sati u predavaonici A1.

Autor: Aleksandra Maršavelski

OBAVIJESTI ZA STUDENTE

Pozivaju se studenti da se prijave za Nagradu Kemijskog odsjeka za znanstveno-istraživački rad.

Za prijavu je potrebno dostaviti do 15. 10. 2025. sljedeću dokumentaciju u Ured pročelnika Kemijskog odsjeka: ispunjeni prijavni obrazac, ispis rada, obrazloženje mentora, te sve materijale u elektroničkom obliku, u skladu s Pravilnikom.  

Autor: Aleksandra Maršavelski

Redoviti studenti koji su prvi put upisali prvu godinu studija u akademskoj godini 2023./2024., budući da se na njih primjenjuje zakonska odredba o dopuštenosti ponavljanja iste godine studija najviše jedanput u redovitom statusu, prilikom upisa u akademsku godinu 2025./2026. će se (ovisno o svojim konkretnim okolnostima dosadašnjeg tijeka studija) možda naći u situaciji da ne mogu biti u redovitom statusu te im na raspolaganju stoji mogućnost nastavka studija u izvanrednom statusu.

 

Za PMF je izvanredni status novina te je Pravilnikom o studiranju PMF-a propisano:

  • Na zahtjev studenta koji je izgubio redoviti status jer je iskoristio pravo najviše jednog ponavljanja studijske godine, pročelnik odsjeka, odnosno druga osoba po ovlaštenju pročelnika može odobriti nastavak studija u izvanrednom statusu (uz ograničenje najdulje dvostruko dulje od propisanoga trajanja studija).
  • Student u izvanrednom statusu studira u sklopu pune nastavne satnice. Student upisan u izvanrednom statusu upisuje u pravilu 30 do 60 bodova prema ECTS-u u akademskoj godini u skladu s izvedbenim planom studija.

Obavijesti o konkretiziranju promjene statusa iz redovitog u izvanredni status i tehnički detalji bit će poznati prije jesenskih upisa, stoga molimo da pratite obavijesti na stranicama odsjeka i Fakulteta.

 

Ono što je sada važno zbog navedene problematike je sljedeće:

  • Fakultetsko vijeće PMF-a je donijelo Pravilnik o izmjeni Pravilnika o studiranju na PMF-u te Odluku o uvjetima za upis u višu godinu studija
  • predmetna Odluka:
    • se primjenjuje samo na studente koji su akademske godine 2023./2024. ili kasnije upisali prvi put prvu godinu nekog prijediplomskog, diplomskog ili integriranog prijediplomskog i diplomskog studija na PMF-u i to za upis u više godine studija od upisa u akademsku godinu 2025./2026. do opoziva, 
    • te je njome propisano da navedeni studenti stječu pravo na upis u višu studijsku godinu ako su ispunjenjem studijskih obveza ukupno ostvarili određen broj bodova prema ECTS-u, i to barem 50 bodova prema ECTS-u za upis druge godine te 100 bodova prema ECTS-u za upis treće godine - dakle, ovo su uvjeti da bi navedeni studenti mogli upisati višu godinu studija u redovitom statusu.
Autor: Petra Goričanec Nemet

Objavljen znanstveni rad u časopisu...

Znanstvenici Kemijskog odsjeka Nea Baus Topić, Edi Topić i Vladimir Stilinović te donedavni znanstvenik Kemijskog odsjeka Luka Fotović objavili su rad Isomorphism, Polymorphism, and Stoichiomorphism of Cocrystals Derived from 1,4-Diiodotetrafluorobenzene and an Isomorphous Series of N‑(4-Halobenzyl)-3-halopyridinium Halogenides u uglednom časopisu Crystal Growth & Design (IF 4,010).

U radu je istraženo u kojoj mjeri izomorfizam koformera uzrokuje izomorfizam kokristala temeljenih na halogenoj vezi. Niz od 12 N-(4-halogenbenzil)-3-halogenpiridinijevih halogenida, od kojih 11 priprada izomorfnoj seriji, kokristalizirano je s neutralnim donorom halogenske veze, 1,4-dijodtetrafluorbenzenom. Pripravljeno je ukupno 18 kristalnih produkata, od kojih su 13 kokristali stehiometrijskog omjera 1:1, tri kokristala 2:1 i dva kokristala 2:3. Dva kokristala omjera 2:3 su izomorfna, dok kokristali 1:1 čine sedam strukturnih tipova, od kojih četiri odgovaraju izomorfnim serijama, a kokristali 2:1 dva tipa, s jednim izomorfnim parom. Čini se da ne postoji jednostavan odnos koji bi preveo izomorfizam u nizu koformera u izomorfizam njihovih odgovarajućih kokristala. Za slučajeve u kojima su i koformeri i kokristali izomorfni, primjetna je korelacija između odgovarajućih indeksa izostrukturnosti. S druge strane, uzimajući u obzir da je dominantna usmjerena interakcija u svim strukturama halogenska veza, mogu se uočiti brojne pravilnosti koje ukazuju da je raspodjela kokristala među strukturnim tipovima u velikoj mjeri određena potencijalom sastavnih kationa i aniona za ostvarivanje halogenskih veza. Istraživanje je ostvareno u okviru projekta Nove građevne jedinke u supramolekulskom dizajnu složenih višekomponentnih molekulskih kristala temeljenih na halogenskim vezama (HaloBond IP-2019-04-1868) financiranog od strane Hrvatske zaklade za znanost.

Autor: Aleksandra Maršavelski
Popis obavijesti

Broj posjeta:
8882282