Pristupačnost
U petak i subotu 10. i 11. listopada ove godine na Kemijskom odsjeku PMF-a održat će se jubilarni 10. Simpozij studenata kemičara (SiSK10). Simpozij, u organizaciji Studentske sekcije Hrvatskoga kemijskog društva, znanstveni je skup za studente kemije i srodnih usmjerenja, čija je osnovna svrha omogućiti studentima razmjenu znanja, iskustava te prezentaciju vlastitih radova. Na ovogodišnjemu se skupu očekuje preko 50 studentskih priopćenja (posterskih i usmenih), četiri pozvana te dva plenarna predavanja.
Posebno nam je zadovoljstvo ove godine kao plenarnog predavača na SiSK-u pozdraviti Mortena Petera Meldala, dobitnika Nobelove nagrade za kemiju (2022). Profesor Medal predaje na Sveučilištu u Kopenhagenu gdje je osnovao i vodi Centar za evolucijsku i kemijsku biologiju. Njegovi najpoznatiji doprinosi su u području razvoja bakrom kataliziranih azidno-alkinskih cikloadicijskih (CuAAC-klik) i intramolekulskih N-acil iminijevih kaskadnih (INAIC) reakcija, te metoda koje se rabe u peptidnoj i kombinatoričkoj kemiji. Plenarno predavanje pod naslovom “Molecular click adventures: the Intramolecular INAIC-click reaction” održat će u subotu 11. listopada s početkom u 10 sati u predavaonici A1.
Pozivaju se studenti da se prijave za Nagradu Kemijskog odsjeka za znanstveno-istraživački rad.
Za prijavu je potrebno dostaviti do 15. 10. 2025. sljedeću dokumentaciju u Ured pročelnika Kemijskog odsjeka: ispunjeni prijavni obrazac, ispis rada, obrazloženje mentora, te sve materijale u elektroničkom obliku, u skladu s Pravilnikom.
Započnite svoju karijeru i postanite dio PLIVINOG tima, koji pruža priliku za profesionalni razvoj kroz rad na izazovnim i dinamičnim zadacima!
je na 4. ili 5. godini ili apsolvent/ica prirodoslovnog ili tehničkog fakulteta,
raspoloživ/a je za rad u jutarnjoj smjeni najmanje 30 sati tjedno kroz duži vremenski period,
ima studentska prava još minimalno 10 mjeseci,
dobro poznaje MS Office alate,
odlikuje se temeljitošću, odgovornošću i orijentiranošću na detalje.
priliku za stjecanje praktičnog iskustva u internacionalnoj kompaniji,
rad u profesionalnom i podržavajućem okruženju,
mogućnost učenja kroz svakodnevne izazovne zadatke.
Ako ste se prepoznali u ovom oglasu i želite iskoristiti priliku, prijavite se najkasnije do 12.10.2025.
Redoviti studenti koji su prvi put upisali prvu godinu studija u akademskoj godini 2023./2024., budući da se na njih primjenjuje zakonska odredba o dopuštenosti ponavljanja iste godine studija najviše jedanput u redovitom statusu, prilikom upisa u akademsku godinu 2025./2026. će se (ovisno o svojim konkretnim okolnostima dosadašnjeg tijeka studija) možda naći u situaciji da ne mogu biti u redovitom statusu te im na raspolaganju stoji mogućnost nastavka studija u izvanrednom statusu.
Za PMF je izvanredni status novina te je Pravilnikom o studiranju PMF-a propisano:
Obavijesti o konkretiziranju promjene statusa iz redovitog u izvanredni status i tehnički detalji bit će poznati prije jesenskih upisa, stoga molimo da pratite obavijesti na stranicama odsjeka i Fakulteta.
Ono što je sada važno zbog navedene problematike je sljedeće:
Znanstvenici Kemijskog odsjeka Nea Baus Topić, Edi Topić i Vladimir Stilinović te donedavni znanstvenik Kemijskog odsjeka Luka Fotović objavili su rad Isomorphism, Polymorphism, and Stoichiomorphism of Cocrystals Derived from 1,4-Diiodotetrafluorobenzene and an Isomorphous Series of N‑(4-Halobenzyl)-3-halopyridinium Halogenides u uglednom časopisu Crystal Growth & Design (IF 4,010).
U radu je istraženo u kojoj mjeri izomorfizam koformera uzrokuje izomorfizam kokristala temeljenih na halogenoj vezi. Niz od 12 N-(4-halogenbenzil)-3-halogenpiridinijevih halogenida, od kojih 11 priprada izomorfnoj seriji, kokristalizirano je s neutralnim donorom halogenske veze, 1,4-dijodtetrafluorbenzenom. Pripravljeno je ukupno 18 kristalnih produkata, od kojih su 13 kokristali stehiometrijskog omjera 1:1, tri kokristala 2:1 i dva kokristala 2:3. Dva kokristala omjera 2:3 su izomorfna, dok kokristali 1:1 čine sedam strukturnih tipova, od kojih četiri odgovaraju izomorfnim serijama, a kokristali 2:1 dva tipa, s jednim izomorfnim parom. Čini se da ne postoji jednostavan odnos koji bi preveo izomorfizam u nizu koformera u izomorfizam njihovih odgovarajućih kokristala. Za slučajeve u kojima su i koformeri i kokristali izomorfni, primjetna je korelacija između odgovarajućih indeksa izostrukturnosti. S druge strane, uzimajući u obzir da je dominantna usmjerena interakcija u svim strukturama halogenska veza, mogu se uočiti brojne pravilnosti koje ukazuju da je raspodjela kokristala među strukturnim tipovima u velikoj mjeri određena potencijalom sastavnih kationa i aniona za ostvarivanje halogenskih veza. Istraživanje je ostvareno u okviru projekta Nove građevne jedinke u supramolekulskom dizajnu složenih višekomponentnih molekulskih kristala temeljenih na halogenskim vezama (HaloBond IP-2019-04-1868) financiranog od strane Hrvatske zaklade za znanost.