Pristupačnost
Promocija studenata sveučilišnog prijediplomskog studija Kemija Sveučilišta u Zagrebu Prirodoslovno-matematičkog fakulteta održat će se u četvrtak, 12. veljače u 13:00 sati.
U subotu 24. siječnja 2026. u sklopu kolegija Kemija okoliša studenti prijediplomskog studija Kemija te integriranog prijediplomskog i diplomskog studija Biologija i Kemija, modul nastavnički, posjetili su Nuklearnu elektranu Krško. Izuzetno zanimljivo predavanje studentima je održao Luka Cavaliere Lokas, univ. mag. phys., donedavno student fizike na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, a trenutno inženjer za nuklearno gorivo i jezgru reaktora u odjelu Inženjerstva Nuklearne elektrane Krško.
Sveučilište u Zagrebu objavljuje natječaje za mobilnost studenata u akademskoj godini 2026./2027. u okviru bilateralne međusveučilišne razmjene.
Natječaji za dodjelu stipendija iz sveučilišnih sredstava redovnim studentima Sveučilišta u Zagrebu za jednosemestralnu studentsku razmjenu u semestrima partnerskih sveučilišta za ak. god. 2026./27.
Detalji natječaja dostupni su na našim mrežnim stranicama na poveznici.
Otvorene su prijave za jubilarni 10. Simpozij doktorskih studija PMF-a!
Simpozij će se održati 24. i 25. travnja 2026. godine na Fizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu (Bijenička cesta 32).
Registracije su službeno otvorene, a rok za prijavu sažetaka je 20. veljače 2026. godine, putem službene web stranice Simpozija.
Podsjećamo da za sudjelovanje na Simpoziju nema kotizacije.
Za više informacija o prijavama i programu 10. Simpozija pratite naš web (PhD Student Symposium) te društvene mreže Instagram (@phdsspmf) i Facebook (Faculty of Science PhD Student Symposium).
Za dodatna pitanja javite se na: phdss@pmf.hr
Znanstvenici Kemijskog odsjeka Valentina Ević, Marko Močibob, Ita Gruić Sovulj, Ivana Kekez i Jasmina Rokov Plavec u suradnji s nedavno umirovljenom profesoricom Dubravkom Matković-Čalogović, donedavnim znanstvenikom Kemijskog odsjeka Mario Kekezom, bivšom studenticom Kemijskog odsjeka Ružicom Šoić, te suradnicima Josefom Houserom i Michaelom Wimmerovoj sa institucije Central European Institute of Technology, Brno, Češka objavili su znanstveni rad Evolutionarily conserved cysteines in plant cytosolic seryl-tRNA synthetase are important for its resistance to oxidation u uglednom znanstvenom časopisu FEBS Letters (IF 3,5).
Seril-tRNA sintetaza (SerRS) esencijalni je enzim koji kovalentno povezuje serin i tRNASer, pripremajući tako supstrat za ribosom tijekom translacije. U kristalnoj strukturi citosolne SerRS iz biljke Arabidopsis thaliana uočena je disulfidna veza u svakom monomeru između cisteina Cys213 i Cys244, što je bilo neočekivano s obzirom da, općenito, citosolni proteini nemaju disulfidne veze zbog redukcijske prirode citosola. Cisteini uključeni u disulfidnu vezu evolucijski su očuvani u svim citosolnim SerRS iz zelenih biljaka, uključujući jednostanične zelene alge, što ukazuje na njihovu biološku važnost. Dizajnirane su mutirane inačice proteina (C213S, C244S i C213S/C244S) te je uspoređena njihova toplinska stabilnost, aktivnost i struktura s proteinom divljeg tipa. Uočeno je da su oba cisteina važna za stabilnost SerRS, ali sa suprotnim učincima. Identificirane su strukturne značajke proteinskog mikrookoliša, koje utječu na reaktivnost Cys213 i Cys244 te potiču stvaranje disulfidne veze u oksidacijskim uvjetima. U prisutnosti oksidirajućeg reagensa H2O2, aminoacilacijska aktivnost proteina divljeg tipa nije bila smanjena, dok je aktivnost mutiranih inačica bila ozbiljno narušena. Rezultati ovog istraživanja pokazali su da je disulfidna veza u biljnoj SerRS važna za otpornost proteina na oksidaciju, što može biti korisno tijekom translacije u stanju oksidacijskog stresa u biljkama. Istraživanje je provedeno u sklopu projekata “Aminoacil-tRNA-sintetaze kao čuvari standardnog genetičkog koda“ (IP-2016-06-6272, voditeljica I. Gruić Sovulj) i “Esencijalni metalni ioni u proteinima iz Heliobacter pylori i modelnim spojevima - struktura i funkcija/svojstvo“ (IP-2014-09-4274, voditeljica D. Matković-Čalogović) financiranih od strane Hrvatske zaklade za znanost. Financiranje doktorandice Valentine Ević omogućeno je u okviru programa „Projekt razvoja karijera mladih istraživača – izobrazba novih doktora znanosti (DOK-09-2018)“ Hrvatske zaklade za znanost.