Pristupačnost
Studenti 4. i 5. godine sveučilišnih integriranih preddiplomskih i diplomskih studija biologija-kemija i fizika-kemija; smjer nastavnički, bili su 6. lipnja 2025. godine u okviru seminarske nastave iz kolegija Metodika nastave kemije 1 i 2 na stručnom izletu u Prirodoslovnom muzeju u Beču. U pratnji studentima bili su i njihovi mentori iz osnovnih i srednjih škola i nastavnici Kemijskog odsjeka.
Studentima sve pohvale za učešće u stručnoj i organizacijskoj pripremi i provedbi nastave, uzorno ponašanje i ugodno druženje. Hvala Kemijskom odsjeku na materijalnoj i moralnoj podršci ovakvom vidu nastave.
Redovita profesorica i dugogodišnja voditeljica istraživačke grupe na Zavodu za biokemiju Kemijskog odsjeka PMF-a Ita Gruić Sovulj dobitnica je Godišnje nagrade za znanost PMF-a u kategoriji Nagrada za istaknutu znanstvenu djelatnost radnika u znanstvenim ili na znanstveno–nastavnim radnim mjestima. Nagradu je dobila za znanstvenu izvrsnost i sveukupan znanstveni doprinos posljednjih pet godina tijekom kojih je objavila 16 radova visoke znanstvene kvalitete, bila voditeljica tri kompetitivna znanstvena projekta, od čega dva međunarodna, i mentorica dviju obranjenih doktorskih disertacija. Prof. Gruić Sovulj etablirana je i međunarodno prepoznata znanstvenica u području biokemije, što se najbolje očituje prijemom u prestižnu organizaciju EMBO 2024. godine. Osim znanstvene djelatnosti, tijekom zadnjih pet godina obnašala je visoke dužnosti u matičnoj instituciji i na Sveučilištu (prodekanica za znanost PMF-a i članica Senata Sveučilišta u Zagrebu).
Godišnje nagrade dobitnicima uručene su na svečanoj sjednici PMF-a u petak, 06. lipnja 2025.
Čestitamo profesorici Gruić Sovulj i svim dobitnicima ove prestižne nagrade!
Prva međunarodna ljetna škola Croatian Summer School on Medicinal Chemistry (CSSMC) održat će se u Rijeci od 14. do 17. rujna 2025. u organizaciji Sekcije za medicinsku i farmaceutsku kemiju Hrvatskog kemijskog društva i Fakulteta za biotehnologiju i razvoj lijekova Sveučilišta u Rijeci.
Predavači na ljetnoj školi CSSMC su iskusni međunarodni medicinski kemičari i istraživači iz područja razvoja lijekova iz akademskih ustanova i industrije koji će kroz intenzivan interaktivan četverodnevni program upoznati polaznike s različitim konceptima, pristupima i tehnikama koje se koriste u otkrivanju i dizajnu novih lijekova i biološki aktivnih molekula.
Rok za prijavu i predaju sažetaka je 1. lipnja 2025. Prijave i informacije.
Za studente s invaliditetom postoji mogućnosti korištenja usluge ZET prijevoza prilagođenim vozilom za osobe s invaliditetom u ak. god. 2024./2025., prema informacijama u nastavku. Način obavljanja ove usluge reguliran je Pravilnikom o prijevozu osoba s invaliditetom Zagrebačkog električnog tramvaja d.o.o.
Na temelju Pravilnika, prijevoz ZET-a prilagođenim vozilom može koristiti osoba s invaliditetom koja se kreće uz pomoć invalidskih kolica te ima prebivalište u Gradu Zagrebu i pratitelj uz preporuku Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom Grada Zagreba. Studenti s invaliditetom koji ispunjavaju uvjete i zainteresirani su za korištenje ove usluge trebaju se javiti Uredu za studente s invaliditetom Sveučilišta u Zagrebu na uredssi@unizg.hr, Ured zatim dokumentaciju potrebnu za realizaciju ovoga prava dostavlja nadležnom Gradskom uredu. Za sve dodatne informacije studenti se mogu obratiti i putem tel. 01 4564 405, mob. 099 4593 578 ili osobnim dolaskom u Studentsko naselje "Stjepan Radić", Jarunska 2 (prizemlje 12. paviljona).
Znanstvenice Kemijskog odsjeka Morana Dulić, Valentina Ević i Jasmina Rokov Plavec u suradnji s donedavnim znanstvenicima Kemijskog odsjeka Vlatkom Godinić Mikulčić i Mario Kekezom objavili su pregledni znanstveni rad Protein–Protein Interactions of Seryl-tRNA Synthetases with Emphasis on Human Counterparts and Their Connection to Health and Disease u uglednom znanstvenom časopisu Life (IF 3,2).
Seril-tRNA-sintetaze (SerRS), članovi obitelji aminoacil-tRNA sintetaza, stupaju u interakciju s različitim proteinima, omogućujući SerRS enzimima poboljšanje njihove uloge u procesu biosinteze proteina ili obavljanje alternativnih funkcija u staničnim procesima izvan translacije. Atipična arhejska SerRS stupa u interakciju s arginil-tRNA-sintetazom i ribosomskim proteinima pri čemu se optimira translacija usmjeravanjem tRNA. Kompleks između kvaščeve SerRS i peroksina Pex21p upućuje na poveznicu translacije i funkcije peroksisoma. Partnerstvo između biljne SerRS i proteina BEN1 ukazuje na vezu translacije i metabolizma brasinosteroida što može biti relevantno u mehanizmima odgovora biljaka na stres. Kod vinske mušice, neobična heterodimerna mitohondrijska SerRS koordinira mitohondrijsku translaciju i replikaciju putem interakcije s proteazom LON. Evolucijski očuvane interakcije kvaščeve i humane SerRS s tRNA-metiltransferazama ukazuju na koordinaciju modifikacije i aminoacilacije tRNA u citosolu i mitohondrijima. Ljudska citosolna SerRS putem interakcija s mnogobrojnim proteinima djeluje kao stanično čvorište koje povezuje translaciju, razvoj krvožilnog sustava, angiogenezu, lipogenezu i održavanje duljine telomera. Nakon unosa u jezgru, SerRS djeluje kao glavni negativni regulator ekspresije gena za VEGFA. Samostalno ili u kompleksima s proteinima YY1 i SIRT2, SerRS se natječe s transkripcijskim aktivatorima NFκB1 i c-Myc, što rezultira uravnoteženom ekspresijom gena za citokin VEGFA koji je važan za pravilan krvožilni razvoj i angiogenezu. Hipoksija potiče fosforilaciju SerRS, a nedostatak hranjivih tvari pokreće glikozilaciju SerRS, pri čemu se smanjuje inhibicijski učinak SerRS na ekspresiju gena za VEGFA i omogućuje veća prokrvljenost tkiva. Osim toga, SerRS se veže na telomernu DNA i surađuje s proteinom POT1 u reguliranju duljine telomera i staničnog starenja. S obzirom da pokazuje antitumorsko i antiangiogeno djelovanje, ljudska citosolna SerRS mogla bi biti važna u liječenju tumora, kardiovaskularnih bolesti, pretilosti i starenja. U ovom preglednom radu opisana su istraživanja kvaščeve, atipične arhejske i biljne SerRS koja su provedena sklopu projekata “Strukturna raznolikost seril-tRNA sintetaza i točnost biosinteze proteina“ (119-0982913-1358, MZOS), “Makromolekularni kompleksi aminoacil-tRNA-sintetaza i njihova uloga u kontroli ribosomske i neribosomske biosinteze proteina“ (UKF 10/07) i “Nekanonske uloge aminoacil-tRNA-sintetaza“ (09.01/293, HRZZ) voditeljice I. Weygand-Đurašević. Financiranje doktorandice Valentine Ević omogućeno je u okviru programa „Projekt razvoja karijera mladih istraživača – izobrazba novih doktora znanosti (DOK-09-2018)“ Hrvatske zaklade za znanost.