Pristupačnost
U subotu 24. siječnja 2026. u sklopu kolegija Kemija okoliša studenti prijediplomskog studija Kemija te integriranog prijediplomskog i diplomskog studija Biologija i Kemija, modul nastavnički, posjetili su Nuklearnu elektranu Krško. Izuzetno zanimljivo predavanje studentima je održao Luka Cavaliere Lokas, univ. mag. phys., donedavno student fizike na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, a trenutno inženjer za nuklearno gorivo i jezgru reaktora u odjelu Inženjerstva Nuklearne elektrane Krško.
Sveučilište u Zagrebu objavljuje natječaje za mobilnost studenata u akademskoj godini 2026./2027. u okviru bilateralne međusveučilišne razmjene.
Natječaji za dodjelu stipendija iz sveučilišnih sredstava redovnim studentima Sveučilišta u Zagrebu za jednosemestralnu studentsku razmjenu u semestrima partnerskih sveučilišta za ak. god. 2026./27.
Detalji natječaja dostupni su na našim mrežnim stranicama na poveznici.
Otvorene su prijave za jubilarni 10. Simpozij doktorskih studija PMF-a!
Simpozij će se održati 24. i 25. travnja 2026. godine na Fizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu (Bijenička cesta 32).
Registracije su službeno otvorene, a rok za prijavu sažetaka je 20. veljače 2026. godine, putem službene web stranice Simpozija.
Podsjećamo da za sudjelovanje na Simpoziju nema kotizacije.
Za više informacija o prijavama i programu 10. Simpozija pratite naš web (PhD Student Symposium) te društvene mreže Instagram (@phdsspmf) i Facebook (Faculty of Science PhD Student Symposium).
Za dodatna pitanja javite se na: phdss@pmf.hr
Student Matej Kožić i znanstvenik Branimir Bertoša, obojica s Kemijskog odsjeka PMF-a, objavili su znanstveni rad Trajectory maps: molecular dynamics visualization and analysis u prestižnom časopisu NAR Genomics and Bioinformatics (IF = 4,41).
U navedenom radu predstavljena je nova metoda analize simulacija molekulske dinamike nazvana „mape trajektorija“. Navedenom metodom se trajektorija dobivena simulacijama molekulske dinamike analizira na način da se promjene koordinata atoma proteinske okosnice tijekom simulacije prikazuju korištenjem toplinskih mapa. Nova metoda izvrsno nadopunjuje postojeće metode kvantitativne analize trajektorija, a velika prednost joj je mogućnost identifikacije čak i suptilnih konformacijskih promjena koje se zbivaju tijekom simulacije. Također, mapama trajektorija moguće je usporedno analizirati više simulacija što olakšava identifikaciju razlika u strukturnim i dinamičkim svojstvima različitih sustava od interesa. Primjena nove metode demonstrirana je na tri sustava prethodno istražena postojećim metodama analize trajektorija te su pokazane glavne prednosti mape trajektorija u odnosu na postojeće metode. Metoda „mape trajektorija“ javno je dostupna i besplatna za korištenje.
Objavljeni rezultati dobiveni su u sklopu istraživanja napravljenog u okviru HRZZ projekta Manganovi metalosenzori (IP-2020-02-3446) te predstavljaju okosnicu diplomskog rada studenta Mateja Kožića koji izrađuje pod mentorstvom Branimira Bertoše.