U razdoblju od ponedjeljka, 27. listopada do srijede, 29. listopada 2025. godine održan je na Kemijskom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Koordinacijski sastanak (Short-term Network Meeting) CEEPUS mreže HR-1108-09-2526 Colloids and nanomaterials in education and research na kojem je sudjelovalo 12 koordinatora iz Mađarske, Slovenije, Srbije, Moldove, Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije, Albanije, Kosova i Hrvatske.
U četvrtak, 11. prosinca, dr. sc. Ivana Bačić održat će nam sljedeće predavanje u sklopu Ljubičastog u kemiji.
Kemija igra ključnu ulogu u forenzici jer upravo kemijske analize čine temelj većine postupaka kojima se tragovi zločina pretvaraju u vjerodostojne dokaze. Od analize mikrotragova, rekonstrukcije događaja i identifikacije tvari, pa sve do statističke interpretacije i prezentacije rezultata na sudu, kemičari su ključni sudionici u procesu potrage za istinom.
Predavanje će dati uvid u: izgled stvarnog rada forenzičara analitičke instrumentalne tehnike koje se koriste u kriminalističkim istragama proces pretvaranja malih količina tragova u pouzdan dokazni materijal zamke i izazove interpretacije rezultata.
Ako vas zanima spoj kemije, kriminalistike i znanstvene istrage, pridružite nam se 11. prosinca 2025. u 18:15 sati u predavaonici A1 Kemijskog odsjeka PMF-a i zavirite u fascinantni svijet forenzičke analitike.
Pozivaju se zainteresirani studenti da sudjeluju na Otvorenom danu kemije koji će se održati u sklopu Dana i noći na PMF-u 17. travnja 2026. godine. Prijavu je moguće obaviti preko poveznice.
Za sve dodatne informacije slobodno se javite koordinatoru ovogodišnjeg ODK Igoru Živkoviću na Teams ili e-mail: izivkovic.chem@pmf.hr.
Društvo sveučilišnih nastavnika i drugih znanstvenika u Zagrebu objavilo je natječaj za dodjelu Godišnje nagrade Društva mladim znanstvenicima i umjetnicima u 2025. godini.
Prijave na natječaj primaju se poštom od 1. prosinca 2025. do 15. siječnja 2026. godine.
Prijave se primaju e-poštom na dsnzagreb1919@gmail.com Naslov: za Godišnju nagradu Društva.
Svi detalji natječaja dostupni su ovdje.
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih objavilo je Javni poziv za dodjelu novčane potpore za pokriće dijela troškova prijevoza za studente s invaliditetom za ak. god. 2025./2026.
Prijava se podnosi putem mrežne aplikacije, a rok za podnošenje prijave je do petka, 16. siječnja 2026., do 12.00 sati.
Uvjeti ostvarivanja ovoga prava definirani su Pravilnikom o uvjetima i načinu ostvarivanja prava na novčanu potporu za pokriće dijela troškova prijevoza za studente s invaliditetom (NN 114/23).
Za sva dodatna objašnjenja studenti se mogu obratiti na službenu elektroničku adresu Ministarstva: prijevoz-potpore@mzom.hr ili na brojeve telefona: 01/4594 142 i 01/4594 150.
Fond Nenada M. Kostića za kemijske znanosti ove godine će po dvadeset i četvrti puta nagraditi diplomce osnovnih i master studija za najbolje završne radove i pohvaliti njihove mentore. Novčane nagrade iznosit će 1.200 i 1.050 EUR.
Znanstvenici Kemijskog odsjeka Tomislav Jednačak, Branimir Bertoša i Predrag Novak i bivše doktorandice Ivana Mikulandra i Andrea Hloušek-Kasun i poslijedoktorandica Kristina Smokrović te studentice Monika Kapustić i Kristina Delaš u suradnji sa znanstvenicima Ivom Piantanidom i Martom Jurković sa Instituta Ruđer Bošković i profesorom Klausom Zanggerom sa Sveučilišta u Grazu objavili su znanstveni rad pod naslovom Antimicrobial macrozones interact with biological macromolecules via two-site binding mode of action: Fluorimetric, NMR and docking studies u u prestižnom časopisu Bioorganic Chemistry (Q1, IF = 5,1).
Istraživanja koja su uključila spektroskopiju (fluorimetrija, WaterLOGSY i STD NMR) i metode molekulskog umetanja otkrila su detalje interakcija bioaktivnih makrozona, konjugata makrolida i tiosemikarbazona, i njihovih bioloških meta kao što su ribosom iz E. coli i albumin iz goveđeg seruma. Fluorimetrijskim mjerenjima određene su konstante vezanja, a eksperimenti NMR pružili su uvid u epitope vezanja i dijelove makrozona u bliskom kontaktu s biološkim receptorima. Istraživanje je pokazalo da se makrozoni vežu tzv „two-site“ mehanizmom na ribosom, što je glavni razlog njihove aktivnosti na rezistentne bakterije. Ovi rezultati značajni su za daljnja istraživanja usmjerena prema dizajnu novih makrolidnih antibiotika.