Pristupačnost
U petak i subotu 10. i 11. listopada ove godine na Kemijskom odsjeku PMF-a održat će se jubilarni 10. Simpozij studenata kemičara (SiSK10). Simpozij, u organizaciji Studentske sekcije Hrvatskoga kemijskog društva, znanstveni je skup za studente kemije i srodnih usmjerenja, čija je osnovna svrha omogućiti studentima razmjenu znanja, iskustava te prezentaciju vlastitih radova. Na ovogodišnjemu se skupu očekuje preko 50 studentskih priopćenja (posterskih i usmenih), četiri pozvana te dva plenarna predavanja.
Posebno nam je zadovoljstvo ove godine kao plenarnog predavača na SiSK-u pozdraviti Mortena Petera Meldala, dobitnika Nobelove nagrade za kemiju (2022). Profesor Medal predaje na Sveučilištu u Kopenhagenu gdje je osnovao i vodi Centar za evolucijsku i kemijsku biologiju. Njegovi najpoznatiji doprinosi su u području razvoja bakrom kataliziranih azidno-alkinskih cikloadicijskih (CuAAC-klik) i intramolekulskih N-acil iminijevih kaskadnih (INAIC) reakcija, te metoda koje se rabe u peptidnoj i kombinatoričkoj kemiji. Plenarno predavanje pod naslovom “Molecular click adventures: the Intramolecular INAIC-click reaction” održat će u subotu 11. listopada s početkom u 10 sati u predavaonici A1.
Pozivaju se studenti da se prijave za Nagradu Kemijskog odsjeka za znanstveno-istraživački rad.
Za prijavu je potrebno dostaviti do 15. 10. 2025. sljedeću dokumentaciju u Ured pročelnika Kemijskog odsjeka: ispunjeni prijavni obrazac, ispis rada, obrazloženje mentora, te sve materijale u elektroničkom obliku, u skladu s Pravilnikom.
Započnite svoju karijeru i postanite dio PLIVINOG tima, koji pruža priliku za profesionalni razvoj kroz rad na izazovnim i dinamičnim zadacima!
je na 4. ili 5. godini ili apsolvent/ica prirodoslovnog ili tehničkog fakulteta,
raspoloživ/a je za rad u jutarnjoj smjeni najmanje 30 sati tjedno kroz duži vremenski period,
ima studentska prava još minimalno 10 mjeseci,
dobro poznaje MS Office alate,
odlikuje se temeljitošću, odgovornošću i orijentiranošću na detalje.
priliku za stjecanje praktičnog iskustva u internacionalnoj kompaniji,
rad u profesionalnom i podržavajućem okruženju,
mogućnost učenja kroz svakodnevne izazovne zadatke.
Ako ste se prepoznali u ovom oglasu i želite iskoristiti priliku, prijavite se najkasnije do 12.10.2025.
Redoviti studenti koji su prvi put upisali prvu godinu studija u akademskoj godini 2023./2024., budući da se na njih primjenjuje zakonska odredba o dopuštenosti ponavljanja iste godine studija najviše jedanput u redovitom statusu, prilikom upisa u akademsku godinu 2025./2026. će se (ovisno o svojim konkretnim okolnostima dosadašnjeg tijeka studija) možda naći u situaciji da ne mogu biti u redovitom statusu te im na raspolaganju stoji mogućnost nastavka studija u izvanrednom statusu.
Za PMF je izvanredni status novina te je Pravilnikom o studiranju PMF-a propisano:
Obavijesti o konkretiziranju promjene statusa iz redovitog u izvanredni status i tehnički detalji bit će poznati prije jesenskih upisa, stoga molimo da pratite obavijesti na stranicama odsjeka i Fakulteta.
Ono što je sada važno zbog navedene problematike je sljedeće:
Znanstvenici Kemijskog odsjeka Juraj Nikolić i Davor Kovačević u suradnji s nekadašnjom znanstvenicom Kemijskog odsjeka Atiđom Selmani i kolegama iz Slovenije (Nives Matijaković Mlinarić, Aleksandar Učakar, Anamarija Zore, Anže Abram, Andrijana Sever Škapin, Monika Kušter, Klemen Bohinc), Sveučilišta u Grazu (Eva Roblegg) te Švicarskog Saveznog instituta za znanost i tehnologiju materijala (Stefanie Altenried, Sandro Lehner, Qun Ren) objavili su rad Biocompatible Polyelectrolyte Multilayers with Copper Oxide and Zinc Oxide Nanoparticles for Inhibiting Bacterial Growth u prestižnom časopisu Američkog kemijskog društva ACS Applied Nano Materials (IF = 5,9).
U radu je ispitana mogućnost korištenja nanočestica bakrova (II) oksida i cinkova oksida različitih oblika (nanocjevčica, nanolistova i nanosfera) kao dodatka u biokompatibilni polielektrolitni višesloj izgrađen od poli(alilamin hidroklorida) i alginata za zaštitu površina nehrđajućeg čelika od bakterije Escherichije coli. U radu je pokazano kako nanocjevčice cinkova oksida ugrađene u polielektrolitni višesloj najznačajnije inhibiraju adheziju i rast bakterije E. coli na čeličnim površinama. S druge strane, nanočestice bakrova (II) oksida, bez obzira na oblik, samo usporavaju rast bakterija na površini čelika. Nadalje, istraživanjima biokompatibilnosti na ljudskom keratinocitu pokazano je da ovakva zaštitna prevlaka čeličnih površina koja sadrži nanočestice ne predstavlja opasnost za ljudski organizam. Ovo istraživanje predstavlja iskorak u području primjene biokompatibilnih polielektrolitnih višeslojeva i nanočestica, a posebno za zaštitu medicinskih uređaja koji su često izloženi bakteriji E. coli.