Pristupačnost
U petak i subotu 10. i 11. listopada ove godine na Kemijskom odsjeku PMF-a održat će se jubilarni 10. Simpozij studenata kemičara (SiSK10). Simpozij, u organizaciji Studentske sekcije Hrvatskoga kemijskog društva, znanstveni je skup za studente kemije i srodnih usmjerenja, čija je osnovna svrha omogućiti studentima razmjenu znanja, iskustava te prezentaciju vlastitih radova. Na ovogodišnjemu se skupu očekuje preko 50 studentskih priopćenja (posterskih i usmenih), četiri pozvana te dva plenarna predavanja.
Posebno nam je zadovoljstvo ove godine kao plenarnog predavača na SiSK-u pozdraviti Mortena Petera Meldala, dobitnika Nobelove nagrade za kemiju (2022). Profesor Medal predaje na Sveučilištu u Kopenhagenu gdje je osnovao i vodi Centar za evolucijsku i kemijsku biologiju. Njegovi najpoznatiji doprinosi su u području razvoja bakrom kataliziranih azidno-alkinskih cikloadicijskih (CuAAC-klik) i intramolekulskih N-acil iminijevih kaskadnih (INAIC) reakcija, te metoda koje se rabe u peptidnoj i kombinatoričkoj kemiji. Plenarno predavanje pod naslovom “Molecular click adventures: the Intramolecular INAIC-click reaction” održat će u subotu 11. listopada s početkom u 10 sati u predavaonici A1.
Pozivaju se studenti da se prijave za Nagradu Kemijskog odsjeka za znanstveno-istraživački rad.
Za prijavu je potrebno dostaviti do 15. 10. 2025. sljedeću dokumentaciju u Ured pročelnika Kemijskog odsjeka: ispunjeni prijavni obrazac, ispis rada, obrazloženje mentora, te sve materijale u elektroničkom obliku, u skladu s Pravilnikom.
Započnite svoju karijeru i postanite dio PLIVINOG tima, koji pruža priliku za profesionalni razvoj kroz rad na izazovnim i dinamičnim zadacima!
je na 4. ili 5. godini ili apsolvent/ica prirodoslovnog ili tehničkog fakulteta,
raspoloživ/a je za rad u jutarnjoj smjeni najmanje 30 sati tjedno kroz duži vremenski period,
ima studentska prava još minimalno 10 mjeseci,
dobro poznaje MS Office alate,
odlikuje se temeljitošću, odgovornošću i orijentiranošću na detalje.
priliku za stjecanje praktičnog iskustva u internacionalnoj kompaniji,
rad u profesionalnom i podržavajućem okruženju,
mogućnost učenja kroz svakodnevne izazovne zadatke.
Ako ste se prepoznali u ovom oglasu i želite iskoristiti priliku, prijavite se najkasnije do 12.10.2025.
Redoviti studenti koji su prvi put upisali prvu godinu studija u akademskoj godini 2023./2024., budući da se na njih primjenjuje zakonska odredba o dopuštenosti ponavljanja iste godine studija najviše jedanput u redovitom statusu, prilikom upisa u akademsku godinu 2025./2026. će se (ovisno o svojim konkretnim okolnostima dosadašnjeg tijeka studija) možda naći u situaciji da ne mogu biti u redovitom statusu te im na raspolaganju stoji mogućnost nastavka studija u izvanrednom statusu.
Za PMF je izvanredni status novina te je Pravilnikom o studiranju PMF-a propisano:
Obavijesti o konkretiziranju promjene statusa iz redovitog u izvanredni status i tehnički detalji bit će poznati prije jesenskih upisa, stoga molimo da pratite obavijesti na stranicama odsjeka i Fakulteta.
Ono što je sada važno zbog navedene problematike je sljedeće:
Znanstvenici Kemijskog odsjeka Nea Baus Topić, Edi Topić i Dominik Cinčić u suradnji sa znanstvenicima Sibanandom G. Dashom i Mihailsom Arhangelskisom sa Sveučilišta u Varšavi objavili su rad Perhalogenated anilines as bifunctional donors of hydrogen and halogen bonds in cocrystals with ditopic nitrogen-containing acceptors u uglednom časopisu Crystal Growth & Design (IF 3,8).
Naglasak rada bio je na eksperimentalnom i teorijskom istraživanju dvaju perhalogeniranih anilina, 4-brom-2,3,5,6-tetrafluoranilina (btfa) i 2,3,5,6-tetrafluor-4-jodanilina (itfa), kao donora vodikove i halogenske veze. Pripravljena je serija od 11 kokristala izvedenih iz dvaju perhalogeniranih anilina i odabranih ditopičnih akceptora koji sadrže dušik (4,4'-bipiridin, 1,2-bis(4-piridil)etan i 1,4-diazabiciklo[2.2.2]oktan) u stehiometrijskom omjeru 1:1 i 2: 1. Strukturnom analizom utvrđeno je da oba perhalogenirana anilina mogu biti bifunkcionalni donori. Dominantna međumolekulska interakcija u četiri kokristala izvedena iz btfa je vodikova veza N–H···Nakceptor između molekula btfa i akceptora, dok su u jednom kokristalu molekule donora i akceptora povezane i vodikovom vezom N–H···Nakceptor i halogenskom vezom Br···Nakceptor. U dva kokristala s itfa, dominantna interakcija je halogenska veza I···Nakceptor između itfa i molekule akceptora, dok su u preostala četiri kokristala molekule donora i akceptora povezane halogenskom vezom I···Nakceptor i vodikovom vezom N–H···Nakceptor. Računima temeljenima na teoriji funkcionala gustoće (DFT) određene su energije nastajanja kokristala i jačine ostvarenih halogenskih i vodikovih veza. Molekulski DFT računi na btfa i itfa ukazuju da je razlika u elektrostatskim potencijalima između skupine donora vodikove i halogenske veze u odabranim anilinima 261,6 i 157,0 kJ mol–1 e–1. U skladu s prethodnim studijama o bifunkcionalnim donorima, u ovom istraživanju još jednom je potvrđeno da veća razlika u elektrostatskim potencijalima donorskih mjesta na istoj molekuli pogoduje ostvarivanju jedne preferirane međumolekulske interakcije. Izračun energija vodikovih i halogenskih veza između molekula u kokristalima s btfa i itfa pokazali su da su vodikove veze općenito jače interakcije od halogenskih veza. Provedeno istraživanje značajno pridonosi razumijevanju hijerarhije i kompeticije između vodikovih i halogenskih veza u kokristalima perfluoriranih molekula donora koje sadrže i amino-skupinu i atom halogena (Br ili I).
Istraživanje je ostvareno u okviru projekta Nove građevne jedinke u supramolekulskom dizajnu složenih višekomponentnih molekulskih kristala temeljenih na halogenskim vezama (HaloBond IP-2019-04-1868) financiranog od strane Hrvatske zaklade za znanost.