Pristupačnost
Dr. sc. Andrea Usenik s Kemijskog odsjeka PMF-a dobitnica je Godišnje nagrade Društva sveučilišnih nastavnika i drugih znanstvenika u Zagrebu za 2025. godinu za rad „Intrinsic fluorescence of calixarenes: the origin and applications“ iz područja prirodnih znanosti, polja kemije. Nagrađeni rad objavljen je u časopisu Analytica Chimica Acta, a uz Andreu suautori su Vladislav Tomišić i Nikola Cindro, znanstvenici Kemijskog odsjeka, Luka Klemen, student diplomskog studija Kemija na Kemijskom odsjeku, dok su ostali koautori znanstvenici Instituta Ruđer Bošković.
PREDAVANJE „IZRADA ZAVRŠNOG RADA“ održat će se u četvrtak, 19. ožujka 2026. u 13:00 sati u predavaonici A1.
Predavanje je obavezno za sve studente koji upisuju kolegij Završni ispit u ak. god. 2025./2026.
Upisi u ljetni semestar akademske godine 2025./2026. za sve studente prijediplomskog i diplomskih studija pri Kemijskom odsjeku PMF-a provodit će se od 16. veljače do 1. ožujka 2026.
Više informacija možete doznati klikom na pročitaj više.
Sveučilište u Zagrebu objavljuje natječaje za mobilnost studenata u akademskoj godini 2026./2027. u okviru bilateralne međusveučilišne razmjene.
Natječaji za dodjelu stipendija iz sveučilišnih sredstava redovnim studentima Sveučilišta u Zagrebu za jednosemestralnu studentsku razmjenu u semestrima partnerskih sveučilišta za ak. god. 2026./27.
Detalji natječaja dostupni su na našim mrežnim stranicama na poveznici.
Otvorene su prijave za jubilarni 10. Simpozij doktorskih studija PMF-a!
Simpozij će se održati 24. i 25. travnja 2026. godine na Fizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu (Bijenička cesta 32).
Produljene su prijave za jubilarni 10. Simpozij doktorskih studija PMF-a!
Rok za prijavu sažetaka na jubilarni deseti Simpozij studenata doktorskih studija Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (10. SSDS) produžen je do 1. ožujka 2026. godine. Prijave su moguće putem službene web stranice Simpozija.
Podsjećamo da za sudjelovanje na Simpoziju nema kotizacije.
Za više informacija o prijavama i programu 10. Simpozija pratite naš web (PhD Student Symposium) te društvene mreže Instagram (@phdsspmf) i Facebook (Faculty of Science PhD Student Symposium).
Za dodatna pitanja javite se na: phdss@pmf.hr
Doc. dr. sc. Marko Močibob sa Zavoda za biokemiju, u suradnji sa znanstvenicima s Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta, objavio je članak pod naslovom Ribosomal A site binding pattern differs between Arm methyltransferases from clinical pathogens and a natural producer of aminoglycosides u časopisu International Journal of Biological Macromolecules visokog faktora odjeka (IF = 7,7).
Autori se u spomenutom članku bave problematikom rezistencije na aminoglikozidne antibiotike, posredovane 16S rRNA metiltransferazama. Aminoglikozidni antibiotici (npr. streptomicin, kanamicin, gentamicin...) djeluju na način da se vežu u mjesto za dekodiranje male podjedinice ribosoma, i svojim vezanjem ometaju ispravnu translaciju mRNA i inhibiraju biosintezu proteina. 16S rRNA metiltransferaze metiliraju ribosomsku RNA male podjedinice ribosoma pomoću S-adenozil-metionina, te sprečavaju vezanje i antibiotsko djelovanje aminoglikozidnih antibiotika. Prisutne su u bakterijama koje prirodno proizvode aminoglikozide, ali pronađene su i u rezistentnim sojevima bakterija koje uzrokuju bolničke infekcije. U objavljenom članku uspoređene su osobitosti i determinante vezanja 16S rRNA metiltransferaza iz rezistentnih kliničkih izolata, i bakterije Micromonospora zionensis, prirodnog proizvođača aminoglikozidnog antibiotika 6-N-metil-sisomicina. Objavljeni rezultati ukazuju na značajne razlike u načinu vezanja i metilacije rRNA između prirodnih proizvođača i rezistentnih patogenih sojeva, i otvaraju mogućnost razvoja antibiotika koji će djelovati i na patogene rezistentne na postojeće aminoglikozidne antibiotike.