Pristupačnost
Dr. sc. Andrea Usenik s Kemijskog odsjeka PMF-a dobitnica je Godišnje nagrade Društva sveučilišnih nastavnika i drugih znanstvenika u Zagrebu za 2025. godinu za rad „Intrinsic fluorescence of calixarenes: the origin and applications“ iz područja prirodnih znanosti, polja kemije. Nagrađeni rad objavljen je u časopisu Analytica Chimica Acta, a uz Andreu suautori su Vladislav Tomišić i Nikola Cindro, znanstvenici Kemijskog odsjeka, Luka Klemen, student diplomskog studija Kemija na Kemijskom odsjeku, dok su ostali koautori znanstvenici Instituta Ruđer Bošković.
PREDAVANJE „IZRADA ZAVRŠNOG RADA“ održat će se u četvrtak, 19. ožujka 2026. u 13:00 sati u predavaonici A1.
Predavanje je obavezno za sve studente koji upisuju kolegij Završni ispit u ak. god. 2025./2026.
Upisi u ljetni semestar akademske godine 2025./2026. za sve studente prijediplomskog i diplomskih studija pri Kemijskom odsjeku PMF-a provodit će se od 16. veljače do 1. ožujka 2026.
Više informacija možete doznati klikom na pročitaj više.
Sveučilište u Zagrebu objavljuje natječaje za mobilnost studenata u akademskoj godini 2026./2027. u okviru bilateralne međusveučilišne razmjene.
Natječaji za dodjelu stipendija iz sveučilišnih sredstava redovnim studentima Sveučilišta u Zagrebu za jednosemestralnu studentsku razmjenu u semestrima partnerskih sveučilišta za ak. god. 2026./27.
Detalji natječaja dostupni su na našim mrežnim stranicama na poveznici.
Otvorene su prijave za jubilarni 10. Simpozij doktorskih studija PMF-a!
Simpozij će se održati 24. i 25. travnja 2026. godine na Fizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu (Bijenička cesta 32).
Produljene su prijave za jubilarni 10. Simpozij doktorskih studija PMF-a!
Rok za prijavu sažetaka na jubilarni deseti Simpozij studenata doktorskih studija Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (10. SSDS) produžen je do 1. ožujka 2026. godine. Prijave su moguće putem službene web stranice Simpozija.
Podsjećamo da za sudjelovanje na Simpoziju nema kotizacije.
Za više informacija o prijavama i programu 10. Simpozija pratite naš web (PhD Student Symposium) te društvene mreže Instagram (@phdsspmf) i Facebook (Faculty of Science PhD Student Symposium).
Za dodatna pitanja javite se na: phdss@pmf.hr
Znanstvenici Kemijskog odsjeka Marijana Đaković, Mateja Pisačić, Mladen Borovina, Ivan Kodrin, Adriana Kenđel i Tea Frey, objavili su znanstveni rad „Unveiling Structure-Dynamic Processes in Crystals of 1D Cd(II) Coordination Polymers during the Elastic Flexible Events“ u prestižnom časopisu Journal of the American Chemical Society (IF 15,6)
U radu je predstavljen prvi opis mehanizma elastične savitljivosti (određen na atomskoj razini) u kristalima jednodimenzijskih (1D) koordinacijskih polimera kadmija(II). Korištenjem kombinacije sinkrotronske mikrofokusne rendgenske difrakcije (m-SCXRD), AFM nanoindentacije, mikrofokusne Ramanove spektroskopije i kvantno-mehaničkih računa, istraženi su strukturni procesi koji omogućuju povratnu savitljivost kristala [CdCl₂(pza)₂]ₙ i [CdBr₂(pza)₂]ₙ, (pza = pirazinamid).
Za razliku od ranije proučavanih molekulskih kristala, u kojima se mehanički potaknuta fleksibilnost ostvaruje isključivo rotacijom molekula, ovdje je ustanovljeno da i sami polimerni lanci aktivno sudjeluju u deformaciji kristala. Strukturna prilagodba kristala mehanički potaknutom savijanju ostvaruje se promjenama u veznim kutovima i međuatomskim udaljenostima unutar polimernog lanca, dok istovremeno dolazi i do zakretanja liganada oko metal–ligand veze. Kristali se nakon deformacije potpuno vraćaju u izvorni oblik, bez trajnog oštećenja. Također, strukturne promjene do kojih dolazi u smjerovima ortogonalnim na smjer pružanja koordinacijskih polimera, a koje utječu na promjenu oblika kristala korelirane su s jakošću međumolekulskih interakcija kao i Youngovim modulima.
Ovo otkriće ne samo da razotkriva dosad nepoznat mehanizam elastične savitljivosti kod metaloorganskih 1D sustava, već i otvara nove mogućnosti za dizajn mehanički prilagodljivih kristalnih materijala za primjene u fleksibilnoj elektronici, razvoju senzora kao i mikrorobotici.
Ovo istraživanje proizašlo je iz projekta „Od oblika do funkcije: Fleksibilni kristalni materijali s kontroliranim mehaničkim odzivom (FlexibleCrystals, IP-2019-04-1242)“ financiranog od strane Hrvatske zaklade za znanost.