Pristupačnost
Dr. sc. Andrea Usenik s Kemijskog odsjeka PMF-a dobitnica je Godišnje nagrade Društva sveučilišnih nastavnika i drugih znanstvenika u Zagrebu za 2025. godinu za rad „Intrinsic fluorescence of calixarenes: the origin and applications“ iz područja prirodnih znanosti, polja kemije. Nagrađeni rad objavljen je u časopisu Analytica Chimica Acta, a uz Andreu suautori su Vladislav Tomišić i Nikola Cindro, znanstvenici Kemijskog odsjeka, Luka Klemen, student diplomskog studija Kemija na Kemijskom odsjeku, dok su ostali koautori znanstvenici Instituta Ruđer Bošković.
PREDAVANJE „IZRADA ZAVRŠNOG RADA“ održat će se u četvrtak, 19. ožujka 2026. u 13:00 sati u predavaonici A1.
Predavanje je obavezno za sve studente koji upisuju kolegij Završni ispit u ak. god. 2025./2026.
Upisi u ljetni semestar akademske godine 2025./2026. za sve studente prijediplomskog i diplomskih studija pri Kemijskom odsjeku PMF-a provodit će se od 16. veljače do 1. ožujka 2026.
Više informacija možete doznati klikom na pročitaj više.
Sveučilište u Zagrebu objavljuje natječaje za mobilnost studenata u akademskoj godini 2026./2027. u okviru bilateralne međusveučilišne razmjene.
Natječaji za dodjelu stipendija iz sveučilišnih sredstava redovnim studentima Sveučilišta u Zagrebu za jednosemestralnu studentsku razmjenu u semestrima partnerskih sveučilišta za ak. god. 2026./27.
Detalji natječaja dostupni su na našim mrežnim stranicama na poveznici.
Otvorene su prijave za jubilarni 10. Simpozij doktorskih studija PMF-a!
Simpozij će se održati 24. i 25. travnja 2026. godine na Fizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu (Bijenička cesta 32).
Produljene su prijave za jubilarni 10. Simpozij doktorskih studija PMF-a!
Rok za prijavu sažetaka na jubilarni deseti Simpozij studenata doktorskih studija Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (10. SSDS) produžen je do 1. ožujka 2026. godine. Prijave su moguće putem službene web stranice Simpozija.
Podsjećamo da za sudjelovanje na Simpoziju nema kotizacije.
Za više informacija o prijavama i programu 10. Simpozija pratite naš web (PhD Student Symposium) te društvene mreže Instagram (@phdsspmf) i Facebook (Faculty of Science PhD Student Symposium).
Za dodatna pitanja javite se na: phdss@pmf.hr
Znanstvenici Kemijskog odsjeka Edi Topić i Mirta Rubčić u suradnji sa znanstvenicima Fizičkog odsjeka Pavlom Šenjug, Darijom Barišićem i Damirom Pajićem, te Ivorom Lončarićem s Instituta Ruđer Bošković objavili su rad Modulating magnetism in layered hybrid halocuprates(II): The role of constituting ions u časopisu Inorganic chemistry communications (IF = 5,4).
U ovom radu pripravljeni su derivati etilamonijevog tetraklorokuprata, magnetoelektričnog materijala, opće formule XEA2CuX4 (X = Cl, Br, XEA = XCH2CH2NH3+), i to mehanokemijskom reakcijom između bakrovih(II) halogenida i prikladnih amonijevih soli XEA·HX. Svi pripravljeni spojevi okarakterizirani su difrakcijom rendgenskog zračenja na jediničnom kristalu. Magnetska svojstva tetrahalogenokuprata(II) proučavana su u temperaturnom rasponu od 2 K do 300 K. Utvrđeno je da zamjena atoma halogena u kationu, kao i halogenida u anorganskoj okosnici, značajno utječe na magnetsko uređenje. ClEA2CuCl4 je po tome sličan temeljnom spoju EA2CuCl4, a izmjeren je antiferomagnetski fazni prijelaz na 7,8 K. Drugi spojevi, ClEA2CuBr4, BrEA2CuBr4 i BrEA2CuCl4 ispod 12,4 K, 10,8 K, odnosno 6,7 K prelaze u kompleksnija uređena stanja. Primjećeno je da atom broma u kationu pojačava međuslojnu feromagnetsku interakciju, dok je vrsta magnetskog uređenja uvjetovana interakcijama unutar sloja, odnosno vrstom halogenidnog iona. BrEA2CuBr4 posjeduje feromagnetsko osnovno stanje, dok spojevi s kloretilamonijevim kationom imaju antiferomagnetsko osnovno stanje, a što je potkrijepljeno s DFT računima. Računi dipol-dipol interakcija pokazali su da te interakcije značajno doprinose magnetskoj anizotropiji, a pogotovo anizotropiji van anorganske ravnine.Metamagnetsko ponašanje spojeva s antiferomagnetskim osnovnim stanjem potvrđeno je iz ovisnosti magnetizacije o polju i temperaturi.