Pristupačnost
U srijedu 25. ožujka 2026. s početkom u 13:15 sati u predavaonici P1 održat će se Kolokvij Kemijskog odsjeka, u slopu kojega će Vladislav Tomišić s Kemijskog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta održati predavanje 'Makroskopska i mikroskopska perspektiva gibanja iona u otopini pod utjecajem električnog polja: razlike i povezanost'
Otvorene su prijave za jubilarni 10. Simpozij doktorskih studija PMF-a!
Simpozij će se održati 24. i 25. travnja 2026. godine na Fizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu (Bijenička cesta 32).
Produljene su prijave za jubilarni 10. Simpozij doktorskih studija PMF-a!
Rok za prijavu sažetaka na jubilarni deseti Simpozij studenata doktorskih studija Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (10. SSDS) produžen je do 1. ožujka 2026. godine. Prijave su moguće putem službene web stranice Simpozija.
Podsjećamo da za sudjelovanje na Simpoziju nema kotizacije.
Za više informacija o prijavama i programu 10. Simpozija pratite naš web (PhD Student Symposium) te društvene mreže Instagram (@phdsspmf) i Facebook (Faculty of Science PhD Student Symposium).
Za dodatna pitanja javite se na: phdss@pmf.hr
Znanstvenici Kemijskog odsjeka PMF-a Sveučilišta u Zagrebu Andrea Usenik, Nikola Cindro i Vladislav Tomišić te student diplomskog studija na Kemijskom odsjeku PMF-a Luka Klemen u suradnji s Ivanom Nikšić-Franjić, Martom Jurković, Matejom Belovari, Nađom Došlić i Ivom Piantanidom s Instituta Ruđer Bošković objavili su rad pod naslovom “Intrinsic fluorescence of calixarenes: the origin and applications” u uglednom časopisu Analytica Chimica Acta (JCR 2024 IF = 6,0, Q1).
Iako su kaliksareni desetljećima korišteni kao izvrsna platforma za pripravu fluorescentnih kemosenzora, smatralo se da njihova okosnica nije intrinzično fluorescentna, što je ograničilo primjenu “nefluorescentnih” derivata u detekciji kationa. U okviru ovog istraživanja istražena je intrinzična fluorescencija triju derivata kaliksarena i odgovarajućeg monomernog spoja te je detaljno proučeno kako kompleksiranje kationa (zemno)alkalijskih metala utječe na emisijska svojstva receptora. U svrhu pojašnjenja opaženih promjena provedeni su i detaljni kvantno-kemijski računi, a istraženo je i može li se intrinzična fluorescencija kaliksarena koristiti u svrhu termodinamičke karakterizacije procesa kompleksiranja.
Ustanovljeno je da se relativno slaba intrinzična fluorescencija kaliks[4]arena značajno povećava uslijed kompleksiranja kationa, dok je suprotno uočeno u slučaju monomera, gdje je opaženo i nastajanje ekscimera. Vezanje kationa uzrokuje rigidifikaciju makrocikla čime se povećava kvantni prinos fluorescencije, što omogućuje korištenje fluorimetrije u svrhu praćenja vezanja raznih kemijskih vrsta pomoću “nefluorescentnih” kaliksarenskih senzora. Utvrđeno je da su fluorimetrijski određene konstante stabilnosti kompleksa pri koncentracijama i do dva reda veličine manjim od onih korištenim u drugim metodama u izvrsnom slaganju s onima određenima primjenom potonjih. Takav pristup omogućuje pouzdanu detekciju analita pri vrlo niskim koncentracijama, korištenje manjih količina senzora te određivanje prilično velikih konstanti stabilnosti kompleksa izravnim fluorimetrijskim titracijama, čime se mogu izbjeći vremenski i materijalno zahtjevni kompeticijski eksperimenti.
Istraživanja su provedena u okviru projekata CalixCORE (IP-2024-05-3012), POC-Sens-Bioact (IP-2022-10-9829), PhInMol (IP-2022-10-4658), MicroSynTotal (IP-2024-05-5352) financiranih od strane Hrvatske zaklade za znanost NextGenerationEU projekta ToSiAn (NPOO.C3.2.R2-I1.06.0043), te infrastrukturnog projekta CIuK (KK.01.1.1.02.0016).