Pristupačnost
Predavanje 'Synthesis and application of new metallocarbonyl moieties' održat će u sklopu Kolokvija Kemijskog odsjeka doc. dr. sc. Aneta Kosińska s Odsjeka za organsku kemiju Sveučilišta u Łódźu u Poljskoj. Predavanje će se održati u petak 17. listopada početkom u 11:00 sati u predavaonici A1.
U razdoblju od ponedjeljka, 27. listopada do srijede, 29. listopada 2025. godine održat će se na Kemijskom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Koordinacijski sastanak CEEPUS mreže Colloids and nanomaterials in education and research na kojem će sudjelovati 12 koordinatora iz Mađarske, Slovenije, Srbije, Moldavije, Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije, Albanije, Kosova i Hrvatske. CEEPUS je srednjoeuropski program akademske mobilnosti koji uključuje razmjenu studenata prijediplomskog, diplomskog i doktorskog studija te nastavnika, a glavni koordinator mreže Colloids and nanomaterials in education and research je nastavnik Kemijskog odsjeka prof. dr. sc. Davor Kovačević. Pozivamo sve zainteresirane nastavnike i studente na predstavljanje svih partnera u mreži koje će se održati u utorak, 28. listopada 2025. prema navedenom rasporedu.
U petak i subotu 10. i 11. listopada ove godine na Kemijskom odsjeku PMF-a održat će se jubilarni 10. Simpozij studenata kemičara (SiSK10). Simpozij, u organizaciji Studentske sekcije Hrvatskoga kemijskog društva, znanstveni je skup za studente kemije i srodnih usmjerenja, čija je osnovna svrha omogućiti studentima razmjenu znanja, iskustava te prezentaciju vlastitih radova. Na ovogodišnjemu se skupu očekuje preko 50 studentskih priopćenja (posterskih i usmenih), četiri pozvana te dva plenarna predavanja.
Posebno nam je zadovoljstvo ove godine kao plenarnog predavača na SiSK-u pozdraviti Mortena Petera Meldala, dobitnika Nobelove nagrade za kemiju (2022). Profesor Medal predaje na Sveučilištu u Kopenhagenu gdje je osnovao i vodi Centar za evolucijsku i kemijsku biologiju. Njegovi najpoznatiji doprinosi su u području razvoja bakrom kataliziranih azidno-alkinskih cikloadicijskih (CuAAC-klik) i intramolekulskih N-acil iminijevih kaskadnih (INAIC) reakcija, te metoda koje se rabe u peptidnoj i kombinatoričkoj kemiji. Plenarno predavanje pod naslovom “Molecular click adventures: the Intramolecular INAIC-click reaction” održat će u subotu 11. listopada s početkom u 10 sati u predavaonici A1.
Pozivaju se studenti da se prijave za Nagradu Kemijskog odsjeka za znanstveno-istraživački rad.
Za prijavu je potrebno dostaviti do 15. 10. 2025. sljedeću dokumentaciju u Ured pročelnika Kemijskog odsjeka: ispunjeni prijavni obrazac, ispis rada, obrazloženje mentora, te sve materijale u elektroničkom obliku, u skladu s Pravilnikom.
Želiš ispuniti svoje dane s novim iskustvima i probati nešto više od klasičnog studiranja i polaganja ispita? Voliš upoznavati nove ljude i želiš poraditi na svojim mekim vještinama, a pritom se i ludo zabaviti? Sve to ti pruža BEST, a i mnogo više!
BEST (Board of European Students of Technology) je udruga europskih studenata tehničkih i tehnoloških fakulteta u kojoj kroz balans rada i zabave u opuštenoj atmosferi imaš mogućnost stupiti u kontakt s tvrtkama, sudjelovati u organizaciji lokalnih i međunarodnih projekata i pritom razvijati vještine rada u timu, vođenja, javnog govora, odnosa s javnošću i mnogih drugih.
U potrazi smo za novim članovima pa se prijavi putem forme na poveznici i dođi na kviz i uvodni sastanak za nove članove koji će se održati 21.10. s početkom u 17:30 na FER-u (Martinovka - učionica M7). Također, možeš nam se pridružiti na redovnim sastancima koji se održavaju svaki četvrtak u 20:00 na FER-u.
Za više informacija - potraži nas na Instagramu ili posjeti našu web stranicu best.hr.
Znanstvenici Kemijskog odsjeka PMF-a Sveučilišta u Zagrebu Andrea Usenik, Nikola Cindro i Vladislav Tomišić te student diplomskog studija na Kemijskom odsjeku PMF-a Luka Klemen u suradnji s Ivanom Nikšić-Franjić, Martom Jurković, Matejom Belovari, Nađom Došlić i Ivom Piantanidom s Instituta Ruđer Bošković objavili su rad pod naslovom “Intrinsic fluorescence of calixarenes: the origin and applications” u uglednom časopisu Analytica Chimica Acta (JCR 2024 IF = 6,0, Q1).
Iako su kaliksareni desetljećima korišteni kao izvrsna platforma za pripravu fluorescentnih kemosenzora, smatralo se da njihova okosnica nije intrinzično fluorescentna, što je ograničilo primjenu “nefluorescentnih” derivata u detekciji kationa. U okviru ovog istraživanja istražena je intrinzična fluorescencija triju derivata kaliksarena i odgovarajućeg monomernog spoja te je detaljno proučeno kako kompleksiranje kationa (zemno)alkalijskih metala utječe na emisijska svojstva receptora. U svrhu pojašnjenja opaženih promjena provedeni su i detaljni kvantno-kemijski računi, a istraženo je i može li se intrinzična fluorescencija kaliksarena koristiti u svrhu termodinamičke karakterizacije procesa kompleksiranja.
Ustanovljeno je da se relativno slaba intrinzična fluorescencija kaliks[4]arena značajno povećava uslijed kompleksiranja kationa, dok je suprotno uočeno u slučaju monomera, gdje je opaženo i nastajanje ekscimera. Vezanje kationa uzrokuje rigidifikaciju makrocikla čime se povećava kvantni prinos fluorescencije, što omogućuje korištenje fluorimetrije u svrhu praćenja vezanja raznih kemijskih vrsta pomoću “nefluorescentnih” kaliksarenskih senzora. Utvrđeno je da su fluorimetrijski određene konstante stabilnosti kompleksa pri koncentracijama i do dva reda veličine manjim od onih korištenim u drugim metodama u izvrsnom slaganju s onima određenima primjenom potonjih. Takav pristup omogućuje pouzdanu detekciju analita pri vrlo niskim koncentracijama, korištenje manjih količina senzora te određivanje prilično velikih konstanti stabilnosti kompleksa izravnim fluorimetrijskim titracijama, čime se mogu izbjeći vremenski i materijalno zahtjevni kompeticijski eksperimenti.
Istraživanja su provedena u okviru projekata CalixCORE (IP-2024-05-3012), POC-Sens-Bioact (IP-2022-10-9829), PhInMol (IP-2022-10-4658), MicroSynTotal (IP-2024-05-5352) financiranih od strane Hrvatske zaklade za znanost NextGenerationEU projekta ToSiAn (NPOO.C3.2.R2-I1.06.0043), te infrastrukturnog projekta CIuK (KK.01.1.1.02.0016).