Pristupačnost
U subotu 24. siječnja 2026. u sklopu kolegija Kemija okoliša studenti prijediplomskog studija Kemija te integriranog prijediplomskog i diplomskog studija Biologija i Kemija, modul nastavnički, posjetili su Nuklearnu elektranu Krško. Izuzetno zanimljivo predavanje studentima je održao Luka Cavaliere Lokas, univ. mag. phys., donedavno student fizike na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, a trenutno inženjer za nuklearno gorivo i jezgru reaktora u odjelu Inženjerstva Nuklearne elektrane Krško.
Sveučilište u Zagrebu objavljuje natječaje za mobilnost studenata u akademskoj godini 2026./2027. u okviru bilateralne međusveučilišne razmjene.
Natječaji za dodjelu stipendija iz sveučilišnih sredstava redovnim studentima Sveučilišta u Zagrebu za jednosemestralnu studentsku razmjenu u semestrima partnerskih sveučilišta za ak. god. 2026./27.
Detalji natječaja dostupni su na našim mrežnim stranicama na poveznici.
Otvorene su prijave za jubilarni 10. Simpozij doktorskih studija PMF-a!
Simpozij će se održati 24. i 25. travnja 2026. godine na Fizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu (Bijenička cesta 32).
Registracije su službeno otvorene, a rok za prijavu sažetaka je 20. veljače 2026. godine, putem službene web stranice Simpozija.
Podsjećamo da za sudjelovanje na Simpoziju nema kotizacije.
Za više informacija o prijavama i programu 10. Simpozija pratite naš web (PhD Student Symposium) te društvene mreže Instagram (@phdsspmf) i Facebook (Faculty of Science PhD Student Symposium).
Za dodatna pitanja javite se na: phdss@pmf.hr
Znanstvenici Kemijskog odsjeka PMF-a Sveučilišta u Zagrebu Andrea Usenik, Nikola Cindro i Vladislav Tomišić te student diplomskog studija na Kemijskom odsjeku PMF-a Luka Klemen u suradnji s Ivanom Nikšić-Franjić, Martom Jurković, Matejom Belovari, Nađom Došlić i Ivom Piantanidom s Instituta Ruđer Bošković objavili su rad pod naslovom “Intrinsic fluorescence of calixarenes: the origin and applications” u uglednom časopisu Analytica Chimica Acta (JCR 2024 IF = 6,0, Q1).
Iako su kaliksareni desetljećima korišteni kao izvrsna platforma za pripravu fluorescentnih kemosenzora, smatralo se da njihova okosnica nije intrinzično fluorescentna, što je ograničilo primjenu “nefluorescentnih” derivata u detekciji kationa. U okviru ovog istraživanja istražena je intrinzična fluorescencija triju derivata kaliksarena i odgovarajućeg monomernog spoja te je detaljno proučeno kako kompleksiranje kationa (zemno)alkalijskih metala utječe na emisijska svojstva receptora. U svrhu pojašnjenja opaženih promjena provedeni su i detaljni kvantno-kemijski računi, a istraženo je i može li se intrinzična fluorescencija kaliksarena koristiti u svrhu termodinamičke karakterizacije procesa kompleksiranja.
Ustanovljeno je da se relativno slaba intrinzična fluorescencija kaliks[4]arena značajno povećava uslijed kompleksiranja kationa, dok je suprotno uočeno u slučaju monomera, gdje je opaženo i nastajanje ekscimera. Vezanje kationa uzrokuje rigidifikaciju makrocikla čime se povećava kvantni prinos fluorescencije, što omogućuje korištenje fluorimetrije u svrhu praćenja vezanja raznih kemijskih vrsta pomoću “nefluorescentnih” kaliksarenskih senzora. Utvrđeno je da su fluorimetrijski određene konstante stabilnosti kompleksa pri koncentracijama i do dva reda veličine manjim od onih korištenim u drugim metodama u izvrsnom slaganju s onima određenima primjenom potonjih. Takav pristup omogućuje pouzdanu detekciju analita pri vrlo niskim koncentracijama, korištenje manjih količina senzora te određivanje prilično velikih konstanti stabilnosti kompleksa izravnim fluorimetrijskim titracijama, čime se mogu izbjeći vremenski i materijalno zahtjevni kompeticijski eksperimenti.
Istraživanja su provedena u okviru projekata CalixCORE (IP-2024-05-3012), POC-Sens-Bioact (IP-2022-10-9829), PhInMol (IP-2022-10-4658), MicroSynTotal (IP-2024-05-5352) financiranih od strane Hrvatske zaklade za znanost NextGenerationEU projekta ToSiAn (NPOO.C3.2.R2-I1.06.0043), te infrastrukturnog projekta CIuK (KK.01.1.1.02.0016).