Pristupačnost
Pozivamo vas na tradicionalno Božićno predavanje Kemijskog odsjeka Sveučilišta u Zagrebu Prirodoslovno-matematičkog fakulteta koje će biti održano u srijedu, 17. prosinca 2025. godine u 11:00 h u predavaonici A1 (zgrada Kemijskog odsjeka).
Ovogodišnje predavanje održat će prof. dr. sc. Vladimir Stilinović na temu:
Alan Lindsay Mackay – zadnji veliki generalist strukturne kemije
Prije predavanja bit će dodijeljene Godišnje nagrade za izvrsnost u publiciranju te Godišnja nagrada za znanstvenu produktivnost, a nakon predavanja pozivamo vas na domjenak.
Radujemo se vašem dolasku i ugodnom druženju u blagdanskom ozračju!
Pozivamo vas na tradicionalno Božićno predavanje Kemijskog odsjeka Sveučilišta u Zagrebu Prirodoslovno-matematičkog fakulteta koje će biti održano u srijedu, 17. prosinca 2025. godine u 11:00 h u predavaonici A1 (zgrada Kemijskog odsjeka).
Ovogodišnje predavanje održat će prof. dr. sc. Vladimir Stilinović na temu:
Alan Lindsay Mackay – zadnji veliki generalist strukturne kemije
Prije predavanja bit će dodijeljene Godišnje nagrade za izvrsnost u publiciranju te Godišnja nagrada za znanstvenu produktivnost, a nakon predavanja pozivamo vas na domjenak.
Radujemo se vašem dolasku i ugodnom druženju u blagdanskom ozračju!
Godine 2011. Nobelova nagrada za kemiju dodijeljena je Danu Shechtmanu za otkriće kvazikristalâ.1 Nagradu je primio gotovo puna tri desetljeća nakon otkrića brzo kaljene slitine aluminija i mangana legure čiji su kristaliti difraktirali ekentronski snop dajući difrakcijske slike kristalografski 'zabranjene' simetrije desetog reda – simetrije koja je nemoguća u (trodimenzijskim) periodičnim strukturama.2 To je otkriće bilo toliko šokantno da je Shechtmanu trebalo gotovo dvije godine da konačno uspije objaviti rad o njemu i više od desetljeća da najglasniji kritičari zamuknu, bilo jer su napokon bili uvjereni sve većom količinom dokazâ o stvarnosti postojanja aperiodičnih kristala, bilo preminuvši. Shechtmanovo otkriće kvazikristala, kao i njihov opis kao kvaziperiodičnih struktura, dovelo je do značajne promjene u onome što se smatralo 'kristalom' (uključujući promjenu IUCr-ove definicije pojma 'kristal' 1992. godine3), te se često opisuje kao (možda čak i najveća) promjena paradigme u kristalografiji. Međutim, dok je većina kristalografskog svijeta „bila potpuno nespremna za otkriće Dana Shechtmana da takve aperiodične zvijeri zapravo mogu postojati i u čvrstom agregacijskom stanju“,4 nekm je kristalografima 'paradigma bila promijenjena' davno prije. U lipnju 1975., na konferenciji Jugoslavenskog centra za kristalografiju, Alan Lindsay Mackay održao je predavanje pod naslovom „Generalised Crystallography“5 u kojem je pozvao kristalografe da se ne koncentriraju isključivo na periodične strukture, već da se usmjere na istraživanje i razumijevanje svih oblika organizirane materije, bez obzira na njezinu periodičnost. Nadalje, izričito je spomenuo mogućnost da organizirana materija usvoji (aperiodičnu) konfiguraciju koja pokazuje petostruku simetriju. Rad temeljen na ovom predavanju objavljen je kao dio Zbornika radova Jugoslavenskog centra za kristalografiju, što ga čini prvim objavljenim radom koji je najavio mogućnost simetrije petog reda u strukturi krutina. Time Mackayev interes za tu temu nije okončao – saznavši za dva kvaziperiodična popločavanja ravnine koje je razvio Roger Penrose, pokazao je da kvaziperiodični uzorak ima diskretni difrakcijski uzorak, a u slučaju Penroseovog popločavanja (koje može imati egzaktnu, a u prosjeku ima približnu simetriju petog reda), difrakcijski uzorak će pokazivati simetriju desetog reda. Stoga je Mackay prilično točno predvidio ne samo postojanje, već i strukturu kvazikristala (kako ih danas razumijemo) znatno prije njihovog otkrića.
Allan Mackay preminuo je u veljači ove godine u dobi od 98 godina. Ovo predavanje bit će posvećeno sjećanju na jednoga od najoriginalnijih znanstvenika koji su e bavili proučavanjem čvrstog stanja u XX. stoljeću.
Shechtman, D.; Blech, I.; Gratias, D.; Cahn, J.W. (1984). Phys. Rev. Lett. 1984, 53 1951.
Nobel Prize in Chemistry 2011, Prize announcement https://www.nobelprize.org/prizes/chemistry/2011/ prize-announcement/ (accessed May 2025)
Sveučilište u Zagrebu objavljuje natječaje za mobilnost studenata u akademskoj godini 2026./2027. u okviru bilateralne međusveučilišne razmjene.
Natječaji za dodjelu stipendija iz sveučilišnih sredstava redovnim studentima Sveučilišta u Zagrebu za jednosemestralnu studentsku razmjenu u semestrima partnerskih sveučilišta za ak. god. 2026./27.
Detalji natječaja dostupni su na našim mrežnim stranicama na poveznici.
Otvorene su prijave za jubilarni 10. Simpozij doktorskih studija PMF-a!
Simpozij će se održati 24. i 25. travnja 2026. godine na Fizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu (Bijenička cesta 32).
Registracije su službeno otvorene, a rok za prijavu sažetaka je 20. veljače 2026. godine, putem službene web stranice Simpozija.
Podsjećamo da za sudjelovanje na Simpoziju nema kotizacije.
Za više informacija o prijavama i programu 10. Simpozija pratite naš web (PhD Student Symposium) te društvene mreže Instagram (@phdsspmf) i Facebook (Faculty of Science PhD Student Symposium).
Za dodatna pitanja javite se na: phdss@pmf.hr
Znanstvenici Kemijskog odsjeka PMF-a Juraj Toplak, Edi Topić, Dino Kuzman, Višnja Vrdoljak u suradnji s Damirom Pajićem (Fizički odsjek PMF-a), te Dijanom Žilić i Filipom Torićem (Institut Ruđer Bošković) objavili su znanstveni rad Modulating structural and functional properties in copper(II) hydrazonato complexes with N-heterocyclic hydrazone ligand u uglednom časopisu Inorganic Chemistry Communications (IF 5,4).
Znanstvenice Kemijskog odsjeka, Josipa Sarjanović i Jana Pisk, u suradnji sa znanstvenicima Instituta Ruđer Bošković, Martom Razum i Lukom Pavićem, te Bélom Fiser sa Sveučilišta u Lodzu i Sveučilišta u Miskolcu, objavili su rad “Exploring the Gas-Sensing Properties at Room-Temperature and Electrical Behavior of Oxalyl Dihydrazide-Derived Molybdenum Complexes” u časopisu Journal of Materials Chemistry C (IF = 5,2).
Znanstvenici Kemijskog odsjeka Dino Kuzman, Josipa Sarjanović, Mirna Mandarić, Marina Cindrić, Jana Pisk i Višnja Vrdoljak u suradnji s Dominiqueom Agustinom sa Sveučilišta u Toulouseu objavili su znanstveni rad pod naslovom “Tailored pincer ligand-based oxidovanadium complexes of varying nuclearity and geometry: Catalytic performances and computational insights“ u uglednom časopisu Inorganic Chemistry Communications (IF 5,4).
Znanstvenik Kemijskog odsjeka Dominik Cinčić i znanstvenici sa Sveučilišta u Varšavi, Lavanya Kumar, Sibananda G. Dash, Maura Malinska i Mihails Arhangelskis objavili su rad Experimentally Derived Charge Density of Halogen Bonds to Heavy Pnictogens: Revealing Electronic Structure and Validating Density Functional Theory Approaches u prestižnom časopisu Journal of the American Chemical Society (IF 15,6).
Znanstvenici Kemijskog odsjeka Darko Vušak, Ivana Kekez, Nives Galić i Biserka Prugovečki u suradnji sa znanstvenicima Instituta Ruđer Bošković Dijanom Žilić, Juricom Jurecom i Marijom Mioč te bivšim studentima Davidom Kučerom-Čavarom, Martom Šimunović Letić i Elenom Horvatić objavili su znanstveni rad pod naslovom A Design of Copper(II) Coordination Polymers with L‑Homoserine: Structural, Spectroscopic, and Biological Studies u uglednom časopisu ACS Omega (IF = 4,3).
Znanstvenik Kemijskog odsjeka Dominik Cinčić i bivša znanstvenica Kemijskog odsjeka Katarina Lisac (Institut Ruđer Bošković) u suradnji s Tomislavom Friščićem (Sveučilište Birmingham, UK), Luziom S. Germann i Robertom E. Dinnebierom (Institut Max Planck Institute, Njemačka), Mihailsom Arhangelskisom (Sveučilište u Varšavi, Poljska) i Martinom Etterom (DESY, Njemačka) objavili su rad Mechanochemical Cis/Trans Isomerization of a Metal Centre Involving a Metal-Organic Halogen-Bonded (MOXB) Cocrystal u uglednom časopisu Angewandte Chemie International Edition (IF 16,9).
Znanstvenici Kemijskog odsjeka Edi Topić i Mirta Rubčić u suradnji sa znanstvenicima Fizičkog odsjeka Pavlom Šenjug, Darijom Barišićem i Damirom Pajićem, te Ivorom Lončarićem s Instituta Ruđer Bošković objavili su rad Modulating magnetism in layered hybrid halocuprates(II): The role of constituting ions u časopisu Inorganic chemistry communications (IF = 5,4).
Znanstvenici Kemijskog odsjeka Gordan Horvat, Matija Modrušan, Nikola Cindro i Vladislav Tomišić te bivši studenti KO, PMF Tamara Rinkovec i Siniša Tarana, u suradnji s Antonijom Tomić (Institut Ruđer Bošković), Nikolinom Vidović (Fakultet Biotehnologije i razvoja lijekova, Rijeka) i Giovannom Speranzom sa Sveučilišta u Milanu objavili su rad pod naslovom Anion complexes of small Boc-protected lysine cyclopeptides in solution u uglednom časopisu Journal of Molecular Liquids (IF 5,2).
Znanstvenici Kemijskog odsjeka Filip Kučas, Lidija Posavec, Nikola Bedeković, Vinko Nemec i Dominik Cinčić objavili su znanstveni rad pod naslovom “Evaluation of Azobenzene Ethers Carrying a Perhalogenated Moiety as Halogen Bond Donors by Cocrystallization with Nitrogen-Containing Acceptors” u uglednom časopisu Crystal Growth & Design (IF 3,4).