1. komponenta

Vrsta nastave	Ukupno
Predavanja	30
Vježbe u praktikumu	15

* Opterećenje je izraženo u školskim satima (1 školski sat = 45 minuta)

Ishodi učenja
1. Upoznati glavne pojmove i osnovne metode paleoekoloških istraživanja.
2. Upoznati se s ulogom facijesnih fosila u interpretaciji okoliša.
3. Naučiti glavne facijesne fosile po geološkim razdobljima.
4. Upoznati se s ulogom paleobiogeografije u paleoekologiji.
5. Upoznati se s fosilnim okolišima na području Hrvatske i uzrocima njihovih promjena.
6. Primijeniti stečena znanja na vlastito istraživanje.

Nastavni sadržaji
Predavanja
1. Iznimnost fosilizacije. Autohtoni i alohtoni (premješteni i pretaloženi) fosili.
2. Koncentracijska i konzervacijska ležišta.
3. Facijesni fosili i facijes (tafofacijes, mikrofacijes, ihnofacijes).
4. Pregled facijesnih fosila po geološkim razdobljima 1: Paleozoik (fuzulinidne foraminifere, vapnenačke alge, brahiopodi, fosilna megaflora i dr.);
5. Pregled facijesnih fosila po geološkim razdobljima 2: mezozoik (amoniti, litiotisni školjkaši, rudisti);
6. Pregled facijesnih fosila po geološkim razdobljima 3: kenozoik (crvene alge, foraminifere, ostrakodi, mekušci, ježinci i dr.).
7. Principi paleoekološke analize.
8. Paleoekološke metode rekonstrukcije okoliša. Paleotemperatura. Paleosalinitet. Paleobatimetrija.
9. Statističke metode.
10. do 15. Primjeri paleoekoloških istraživanja u Hrvatskoj: rubni okoliši Gondwane u mlađem paleozoiku, rubni kontinentalni i morski okoliši Jadranske karbonatne platforme; rubni kontinentalni, morski i jezerski okoliši Panonskog bazena.

Vježbe:
1. Procesi fosilizacije. Prepoznavanje tipova stijena i procesa.
2. Koncentracijska i konzervacijska ležišta.
3. Tafofacijes, mikrofacijes.
4. Ihnofosili i ihnofacijes.
5. Facijesni fosili paleozoika (fuzulinidne foraminifere, vapnenačke alge, brahiopodi, fosilna megaflora i dr.);.
6. Facijesni fosili mezozoika (amoniti, litiotisni školjkaši, rudisti).
7. Facijesni fosili kenozoika (crvene alge, foraminifere, ostrakodi, mekušci, ježinci i dr.). 8. Prikupljanje uzoraka na terenu - čvrste stijene.
9. Prikupljanje uzoraka na terenu - rastresite stijene.
10. Laboratorijska obrada čvrstih uzoraka.
11. Laboratorijska obrada rastresitih uzoraka.
12. Temeljne taksonomske odredbe prikupljenog materijala.
13. Statističke metode.
14. Izrada grafičkih priloga i fotografija.
15. Izvješće o obavljenom istraživanju.

Kolegiji prethodnici: Opća ekologija
Uvjeti za potpis: Redovno pohađanje nastave i riješeni zadatci na vježbama.
Način polaganja ispita: Pismeni i usmeni ispit. Pismeni ispit se može položiti i tijekom nastave kroz dva kolokvija.

1. Sremac, J. (1999): Opća paleontologija. Skripta. Prirodoslovno-matematički fakultet.
2. Brenchley, P. J.; Brenchley, P. & Harper, D. (2004) Palaeoecology. Ecosystems, environments and evolutions. Chapman & Hall, 406 str.
3. Krassilov, V. A. (2003): Terrestrial palaeoecology and global change. Russian Acad. Monographs 1, 464 str.
4. Twitchett, R. J. (2006): The palaeoclimatology, palaeoecology and palaeoenvironmental analysis of mass extinction events. Palaeogeography, palaeoclimatology, palaeoecology 232, 190-213.
5. Vavrek, M. J. (2011): fossil: Palaeoecological and palaeogeographical analysis tools. Palaeontologia Electronica 14/1, 1-12.

Izborni kolegiji - Redovni - Zoologija