PMF - Geološki odsjek

RASPORED SJEDNICA

Raspored sjednica Vijeća Geološkog odsjeka u ak. god. 2023./24. i datuma predaje materijala za Povjerenstvo za nastavu nalazi se ovdje.


Strateški program znanstvenih istraživanja na Geološkom odsjeku PMF-a od 2018. do 2023.

Temeljno polazište Strategije razvoja Geološkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, u skladu s ciljem 5. navedenim u Elementima strategije PMF-a da povezanost obrazovnog procesa s rezultatima istraživačkog rada treba i dodatno povećati, nastavak je i daljnji razvoj istraživanja u geologiji, kao nezaobilaznog ishodišta visokog obrazovanja na Odsjeku. Geološki odsjek otvoren je promjenama u geoznanostima i sudjeluje u njima, oslanjajući se na bogatu i važnu tradiciju, posebno u temeljnim znanostima.

Geološki odsjek će također poticati obnovu znanstvene infrastrukture i aktivno sudjelovati u planiranju i izgradnji novih prostora odsjeka na kampusu Horvatovac, što će pridonijeti poboljšanju znanstvenih istraživanja (cilj 6.).

Vodeći računa da se znanstvenom djelatnošću sustavno pokriju sva važnija područja istraživanja na Geološkom odsjeku, nekoliko se temeljnih tema izdvaja kao glavni strateški interes.

Na Geološko-paleontološkom zavodu temelj čine stratigrafska, paleontološka, sedimentološka i paleoekološka istraživanja Dinarida i panonskog područja kako bi se pridonijelo razumijevanju građe, nastanka i evolucije tijekom geološke prošlosti. Posebno će se istraživati litološka, sedimentološka i paleontološka obilježja naslaga dinaridskog (fanerozoik) i panonskog (posebice neogena i kvartara) područja, klastični sedimenti Dinarida (fliš, molasa), stresni događaji u geološkoj prošlosti (izumiranja, impakti, glacijacije), paleoihnološki nalazi i njihova primjena u paleogeografskim rekonstrukcijama tih područja te specifičnosti plitkomorskih karbonatnih okoliša tijekom jure, krede i paleogena. U sklopu istraživanja fosilnog zapisa u fanerozojskim stijenama istraživat će se i evolucija života na Zemlji. Kako bi se objasnile promjene u okolišu u geološkoj prošlosti, istraživat će se i recentni sedimenti i sedimentacija u Jadranu, dinamika promjene obala te odraz klimatskih promjena morske razine na obale i obalne procese. Dio zanimanja usmjerit će se i na zooarheološka istraživanja.

Na Mineraloško-petrografskom zavodu istraživat će se kristalokemijske značajke minerala i njihova primjena u mineralogiji, geologiji, znanosti o materijalima i istraživanjima okoliša. Pritom će osobiti naglasak biti na mineralima glina, zeolitima i oksidima. Drugo područje znanstvenog interesa bit će istraživanje postanka i izmjene stijena na području Republike Hrvatske i susjednih zemalja s osvrtom na taložne i evolucijske modele razvoja panonskoga, dinaridskoga i jadranskog područja te Alpa i Karpata. Povezano s time provodit će se i geokemijska istraživanja litostratigrafskih jedinica i geoloških struktura. Nadalje, geokemijska istraživanja okoliša provodit će se kako bi se razlikovali geogeni i antropogeni čimbenici utjecaja na raspodjelu metala i ostalih tvari bitnih za okoliš, a sve u svrhu karakterizacije, remedijacije i upravljanja ugroženim i osjetljivim okolišima. Na kraju će dio istraživanja biti usmjeren na geoarheologiju, to jest na karakterizaciju arheoloških materijala s pomoću mineraloških metoda.

Među ciljevima Geološkog odsjeka je i stvaranje zajedništva između različitih istraživačkih institucija sa sličnim temama istraživanja (kao npr. Doktorski studij Oceanologije) – time se i automatski teži ispunjavanju cilja 3. Elemenata strategije PMF-a (tj. povećavanju interdisciplinarnosti i multidisciplinarnosti), a posebno cilju 3B, jačanju komercijalnih aktivnosti utemeljenih na znanstvenom istraživanju, te također ispunjavanju cilja 4. putem pripreme i provedbe kadrovske politike, koji su usklađeni s potrebama svakog od zavoda.

Projekti poput trenutačnih HRZZ Kredni geodinamski dokazi u području Dinarida i Panonskog bazena, javne ustanove NPPL Sedimentologija, stratigrafija i strukturno-geološke značajke Plitvičkih jezera, InterReg–DINOKRAS i hrvatsko-mađarskog Stratigrafija i korelacija gornjomiocensko-pliocenskih sedimenata duž hrvatsko-mađarske granice, uza sve navedeno, jačaju ulogu PMF-a u znanstvenom regionalnom području (cilj 2.), a suradnja s drugim sastavnicama Sveučilišta u Zagrebu, ostalim sveučilištima i veleučilištima u Republici Hrvatskoj i međunarodnim znanstvenim institucijama zadržava važnu ulogu Geološkog odsjeka PMF-a u međunarodnome znanstvenom području (cilj 1.).

 

Izvor: Prirodoslovno-matematički fakultet - Strateški program znanstvenih istraživanja od 2018. do 2023.