Objavljen rad o paleookolišnoj povijesti središnje Hrvatske

Prva moderna multiproxy rekonstrukcija paleookoliša središnje Hrvatske objavljena je u časopisu Diversity, pod naslovom Vegetation History in Central Croatia from ~10,000 Cal BC to the Beginning of Common Era—Filling the Palaeoecological Gap for the Western Part of South-Eastern Europe (Western Balkans). Time je po prvi puta, upotrebom peluda, nepeludnih palinomorfa (spore gljiva, ciste algi, amebe itd.) i pougljenjenih čestica, za razdoblje od mezolitika do antike, omogućen pregled promjene hidrološkog režima i trofičkog stanja najstarijeg i najvećeg tresetišta („Đon močvar“) u Republici Hrvatskoj, kao i povijesti požara te promjena u strukturi i sastavu lokalne (cretne) i regionalne vegetacije (područje Banovine i Korduna).
Kako na području kontinentalne biogeografske regije većeg dijela jugoistočne Europe nedostaju pogodna staništa za paleookolišne rekonstrukcije, provedeno istraživanje popunjava prazninu koja se proteže od istočnog dijela Slovenije, preko većeg dijela kontinentalne Hrvatske, sjevera Bosne i Hercegovine i središnje Srbije do krajnjeg zapada Rumunjske. Osim od interesa biolozima, geolozima, šumarima, agronomima i srodnim znanostima, ovaj rad predstavlja i važan doprinos arheologiji jer omogućava smještavanje ljudskih kultura na području između Save i Une, u određeni paleookoliš. Ujedno, zajedno s prethodnim radom Environmental history in Central Croatia for the last two millennia – vegetation, fire and hydrological changes under climate and human impact (Hruševar et al.: Pril. Inst. arheol. Zagrebu 2020, 37, 117–164), koji naglasak stavlja na paleookoliš srednjeg i novog vijeka, novo publicirani rezultati objedinjuju prikaz 10000 godina promjena biljnog pokrova i paleookolišne povijesti na području središnje Hrvatske, ali i šireg područja zapadnog Balkana.

Rad je rezultat višegodišnje uspješne suradnje djelatnika Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, prof.dr.sc. Božene Mitić i doc.dr.sc. Daria Hruševara, s kolegama iz Hrvatskog geološkog instituta u Zagrebu, a dostupan je na poveznici:https://www.mdpi.com/1424-2818/15/2/235