Kreiranje znanstveno-popularnih predavanja i radionica iz područja prirodoslovlja
Creating popular science lectures and workshops in the field of natural sciences
| Naziv kolegija | Kreiranje znanstveno-popularnih predavanja i radionica iz područja prirodoslovlja |
| Šifra kolegija | [šifra] |
| Nositelji kolegija | izv. prof. dr. sc. Đani Škalamera; prof. dr. sc. Tajana Begović |
| Sastavnica nositelj | Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet, Kemijski odsjek |
| Status kolegija | Sveučilišni izborni kolegij |
| Razina studija | prijediplomski, diplomski, integrirani |
| ECTS bodovi | 5 |
| Semestar | zimski |
| Jezik izvođenja | hrvatski |
| Preduvjeti | Kolegij mogu upisati studenti koji su na svojim matičnim studijima stekli minimalno 15 ECTS bodova iz područja prirodoslovnih predmeta i matematike. |
| Kvota | 10 |
| Razdoblje izvođenja | akademska godina 2026./2027.; nastava od 1. listopada 2026. do 15. siječnja 2027. |
| Kontakt | dskalamera@chem.pmf.hr; tajana.chem@pmf.hr |
Studenti će se upoznati s postupkom kreiranja znanstveno-popularnih predavanja i radionica koje potiču radoznalost, razvijaju kritičko razmišljanje te doprinose razvoju prirodoslovne pismenosti. Naglasak je na kombinaciji kreativnog dizajna sadržaja, interdisciplinarnog pristupa i praktične provedbe te razvoju komunikacijskih, metodičkih i stručnih kompetencija. Nakon uvodnih predavanja studenti će, uz vodstvo mentora i projektni rad, osmisliti i realizirati predavanje ili radionicu. U izvedbi sudjeluju iskusni nastavnici fizike, kemije i biologije, a pri kraju semestra studenti će imati mogućnost uključivanja u provedbu popularizacijskih aktivnosti.
Nakon položenog kolegija student će moći:
- Definirati jasne ciljeve učenja za znanstveno-popularno predavanje ili radionicu, usklađene s temom, publikom i kontekstom.
- Odabrati odgovarajuće suvremene nastavne alate (npr. vizualizacije, pokuse, interaktivne elemente) koji podržavaju ključne principe tematske jedinice.
- Primijeniti principe znanstveno-popularnog jezika: jasnoća, relevantnost, kontekst te prilagodba složenosti ciljanoj publici.
- Osmisliti i provesti aktivnosti koje potiču kritičko razmišljanje (npr. pitanja s višestrukim pristupima, rasprave temeljene na dokazima, analizu pobijanja i podrške teza).
- Učinkovito komunicirati znanstvene koncepte na jednostavan, točan i etičan način, uz pravilno navođenje izvora.
- Razviti metode evaluacije (kvizovi, reflektirajuća pitanja, otvoreni zadaci, povratne napomene, analiza rezultata pokusa) koje mjere razumijevanje, radoznalost i kritičko mišljenje.
- Integrirati elemente prirodnih znanosti, dizajna i komunikacije.
- Učinkovito raditi u timu na kreiranju i evaluaciji predavanja i radionica.
Predavanja (6 sati, 3 tjedna)
- Uvod u znanstveno-popularna predavanja i radionice.
- Komunikacijske kompetencije i inkluzivnost.
- Praktična provedba, logistika, sigurnost, evaluacija i povratna informacija.
Seminarski rad (12 sati, 6 tjedana)
- Definiranje teme i izrada nacrta predavanja/radionice, odabir metoda.
- Priprema radionice, planiranje i ispitivanje aktivnosti.
- Izrada vizualnih materijala i/ili uputa za radionicu.
- Dizajn pitanja i aktivnosti za radoznalost i kritičko razmišljanje.
- Izrada plana evaluacije (anketa) i refleksije.
Vježbe (12 sati)
- Proba i izvođenje predavanja/radionica uz publiku.
- Izvedba radionice/predavanja.
- Prikupljanje i analiziranje povratnih informacija (ankete).
- Izrada dnevnika i refleksije.
Predavanja, seminari, vježbe, samostalni zadaci, rad u laboratoriju i mentorski rad.
Konačna ocjena formira se vrednovanjem:
- M. Kovačević, T. Dagen, M. Rajter: Komunikacija u znanosti, sveučilišni udžbenik, Školska knjiga, 2025.
- N. Raos: Antologija hrvatske popularizacije prirodnih znanosti, In. Tri d.o.o., 2025.
- K. Zoller: Ritam uspješne prezentacije, priručnik za učinkovitu komunikaciju i prezentacijske vještine, Školska knjiga, 2025.
- M. Sikirica: Zbirka kemijskih pokusa za osnovnu i srednju školu, Školska knjiga, 2012.
- E. Vernić, B. Mikuličić: Vježbe iz fizike, priručnik za laboratorijski rad učenika srednjih škola, 2004.
- S. Petersen, M. A. Cotter: Challenging Interdisciplinary Science Experiments, Waxmann, Vol. 1 (2013.) i Vol. 2 (2015.).
Sveučilišni izborni kolegij nije sastavni dio studijskog programa. Mogu ga upisati studenti svih sastavnica Sveučilišta u Zagrebu te studenti na razmjeni.

Pristupačnost