Pristupačnost
PREDAVANJE „IZRADA ZAVRŠNOG RADA“ održat će se u četvrtak, 19. ožujka 2026. u 13:00 sati u predavaonici A1.
Predavanje je obavezno za sve studente koji upisuju kolegij Završni ispit u ak. god. 2025./2026.
U subotu 24. siječnja 2026. u sklopu kolegija Kemija okoliša studenti prijediplomskog studija Kemija te integriranog prijediplomskog i diplomskog studija Biologija i Kemija, modul nastavnički, posjetili su Nuklearnu elektranu Krško. Izuzetno zanimljivo predavanje studentima je održao Luka Cavaliere Lokas, univ. mag. phys., donedavno student fizike na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, a trenutno inženjer za nuklearno gorivo i jezgru reaktora u odjelu Inženjerstva Nuklearne elektrane Krško.
Sveučilište u Zagrebu objavljuje natječaje za mobilnost studenata u akademskoj godini 2026./2027. u okviru bilateralne međusveučilišne razmjene.
Natječaji za dodjelu stipendija iz sveučilišnih sredstava redovnim studentima Sveučilišta u Zagrebu za jednosemestralnu studentsku razmjenu u semestrima partnerskih sveučilišta za ak. god. 2026./27.
Detalji natječaja dostupni su na našim mrežnim stranicama na poveznici.
Otvorene su prijave za jubilarni 10. Simpozij doktorskih studija PMF-a!
Simpozij će se održati 24. i 25. travnja 2026. godine na Fizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu (Bijenička cesta 32).
Registracije su službeno otvorene, a rok za prijavu sažetaka je 20. veljače 2026. godine, putem službene web stranice Simpozija.
Podsjećamo da za sudjelovanje na Simpoziju nema kotizacije.
Za više informacija o prijavama i programu 10. Simpozija pratite naš web (PhD Student Symposium) te društvene mreže Instagram (@phdsspmf) i Facebook (Faculty of Science PhD Student Symposium).
Za dodatna pitanja javite se na: phdss@pmf.hr
Znanstvenici Kemijskog odsjeka Luka Fotović, Nikola Bedeković i Vladimir Stilinović objavili su rad Keggin-Type Anions as Halogen Bond Acceptors u uglednom časopisu Crystal Growth & Design (IF 4,076).
Polioksometalatni anioni privlače znatnu pozornost proteklih pedesetak godina zbog brojnih (potencijalnih i stvarnih) primjena u katalizi, molekulskoj elektronici i medicini. Uzevši u obzir široku rasporostranjenost primjene halogenskih veza u supramolekulskoj kemiji proteklih desetljeća, pomalo začuđuje da je sklonost polioksometalatnih aniona k stvaranju halogenskih veza do danas ostala vrlo slabo proučena. Kako bi se prikupili podatci o mogućnosti porabe polioksometalatnih aniona kao akceptora halogenske veze, osmišljena je kombinirana eksperimentalna i teorijska studija u kojoj je proučeno vezanje klasičnih polioksometalatnih aniona Kegginova tipa s nizom strukturno i elektronski različitih halogeniranih kationa koji mogu služiti kao donori halogenske veze.
Kristalizacijom iz otopina koje su sadržavale izabrane anione i katione pripravljeno je 10 krutina u kojima su supramolekulske arhitekture varirale od diskretnih jedinki do trodimenzijskih mreža. Izračunate distribucije elektrostatskog potencijala na anionima pokazale su da je elektrostatski najpovoljnije vezanje halogena multicentričnim vezama s premosnim atomima kisika. Sterički su pak najpovoljnije veze s terminalnim atomima kisika, te su upravo sterički učinci dominantni. Opažene pravilnosti ukazuju na to da se Kegginovi ioni (i vjerojatno polioksometalatni anioni općenito) mogu rabiti kao gradivni blokovi u materijalima povezanima halogenskom vezim na predvidljiv način. Nadalje, mogućnost stvaranja dvodimenzijskih i trodimanzijskih mreža s velikim razmakom među ionima od kojih se sastoje, ukazuje da se ovakav pristup može rabiti za dizajn poroznih struktura. To, u sprezi s poznatim katalitičkim svojstvima polioksometalatnih aniona, te slabom topljivošću pripravljenih materijala, otvara mogućnost da bi se u ovome radu opisana metodologija, mogla rabiti za dizajn i ciljanu sintezu novih heterogenih katalizatora.
Istraživanje je ostvareno u okviru projekta Nove građevne jedinke u supramolekulskom dizajnu složenih višekomponentnih molekulskih kristala temeljenih na halogenskim vezama (HaloBond IP-2019-04-1868) financiranog od strane Hrvatske zaklade za znanost.