Pristupačnost
Zavod za biokemiju Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu traži višeg tehničkog suradnika - višeg laboranta, na neodređeno vrijeme, uz uvjet probnog rada u trajanju od tri mjeseca, u punom radnom vremenu.
Natječaj je dostupan ovdje.
Najavljujemo još jedno predavanje Ljubičastog u kemiji, ovog puta u poznatom okruženju našeg fakulteta!
Izv. prof. dr. sc. Aleksandra Maršavelski uvest će nas u svijet enzimskog inženjerstva s predavanjem pod naslovom "Enzimi u borbi protiv plastike". Stoga vas pozivamo da nam se pridružite u srijedu, 8. svibnja 2024. u 18:15 h u predavaoni A2 Kemijskog odsjeka PMF-a.
Čast nam je najaviti malo drugačiji LjuK ovoga puta! 29. travnja u sklopu našeg prvog „pop up-a“, selimo se na Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije u Zagrebu.
Kao predavač nam dolazi doc. dr. sc. Petar Kassal sa Zavoda za opću i anorgansku kemiju FKIT-a. Naslov predavanja glasi „(Ljubičasti) senzori za (ljubičaste) ione“, a kako biste saznali više, pridružite nam se 29. travnja 2024. u 17:30 h na lokaciji FKIT, Trg Marka Marulića 19. Nakon samog predavanja, čeka nas i malo ležernije druženje u Klubu nastavnika. Nadamo se da će ovaj susret, osim edukacijske svrhe, ukazati na važnost razmjene znanja i poznanstava među studentima kemije PMF-a i FKIT-a te otvoriti priliku za neke nove slične suradnje u budućnosti!
Poštovani i dragi studenti,
uskoro počinje nova, 2023./2024., akademska godina. U tijeku je usklađivanje sveučilišnih i fakultetskih pravila studiranja s novim Zakonom o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti te novim Statutom Sveučilišta u Zagrebu. PMF će u ovom prijelaznom razdoblju, koliko god to bude dopušteno i moguće, primjenjivati pravila povoljnija za studente.
Svi studenti i dalje imaju obvezu završiti studij najkasnije u roku koji je dvostruko dulji od trajanja studija.
Važno je napomenuti da prema novim pravilima studenti ne gube pravo studiranja na studiju ako u prethodne dvije akademske godine nisu stekli najmanje 35 ECTS-a. To znači da takvi studenti mogu upisati novu akademsku godinu (ako time ne bi prekoračili dvostruko trajanje studija).
Studentima će biti omogućeno više od dva puta upisati isti kolegij.
Studenti će moći polagati kolegije iz ljetnog semestra za koje su ostvarili uvjete i u zimskom semestru akad. god. 2023./2024. Bez obzira koliko je puta do sada student izašao na ispit iz nekog kolegija za koji je ostvario uvjete, on može izaći na ispit u svakom ispitnom terminu do uključivo veljače 2024.
Ponovno napominjemo da broj izlazaka na ispit iz pojedinog kolegija više nije eliminatoran, tj. u tom slučaju studenti ne gube pravo studiranja.
Studenti u redovitom statusu, koji su u prvu godinu studija prvi put upisani u akademskoj godini 2023./2024., imat će pravo najviše jednom ponavljati svaku studijsku godinu.
Molimo studente da i dalje prate objave na mrežnoj stranici na kojoj ćemo objavljivati sve važne novine.
Odbor za podjelu državnih nagrada za znanost Hrvatskoga sabora, na sjednici održanoj 28. rujna 2015. pod predsjedanjem Josipa Leke, predsjednika Hrvatskoga sabora i predsjednika Odbora, donio je Odluku o dodjeli državnih nagrada za znanost za 2014. Ukupno je dodijeljena 31 državna nagrada za znanost za 2014.
U području prirodnih znanosti godišnja nagrada za znanost za značajno znanstveno dostignuće u polju kemije dodijeljena je izv. prof. dr. sc. Iti Gruić Sovulj s Kemijskog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučiišta u Zagrebu za otkrića vezana uz korektivne mehanizme enzima aminoacil-tRNA-sintetaza kojima se osigurava točnost biosinteze proteina u stanici.
Čestitamo!
Znanstveni fokus prof. Gruić Sovulj usmjeren je na istraživanje mehanizama kojima enzimi aminoacil-tRNA-sintetaze (ARS) popravljaju vlastite pogreške u odabiru aminokiselinskog supstrata. Kada su korektivni mehanizmi tih enzima narušeni, biosinteza proteina se događa uz stupanj pogreške koji predstavlja ozbiljnu prijetnju vijabilnosti stanice. Značajan doprinos prof. Gruić Sovulj u polju je postavljanje novog modela popravka pogreške koji smješta jedan korak popravka unutar sintetske domene navedenih enzima i time otvara novu perspektivu u razumijevanju temeljnih principa djelovanja i evolucije korektivnih putova ARS. Nadalje, rezultati njenih istraživanja su pokazali da korektivni mehanizmi ARS sprječavaju ugradnju neproteinogenih aminokiselina u proteine i time doprinose očuvanju standardnog genetičkog koda.
