Pristupačnost
Zavod za biokemiju Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu traži višeg tehničkog suradnika - višeg laboranta, na neodređeno vrijeme, uz uvjet probnog rada u trajanju od tri mjeseca, u punom radnom vremenu.
Natječaj je dostupan ovdje.
Pozivamo vas na predavanje 'Novel xenon–nitrogen- and xenon–oxygen-bonded compounds' koje će u sklopu Kolokvija Kemijskog odsjeka održati Matic Lozinšek s Instituta Jožef Stefan, Ljubljana.
Predavanje će se održati srijedu 24. travnja s početkom u 13.15 sati u predavaonici A1.
U sklopu poziva Razvojne istraživačke potpore, NPOO.C3.2.R2-I1.06, odobren je projekt Enzimsko inženjerstvo za održivo recikliranje bioplastike u vrijednosti od 613.614,53 EUR, čija je voditeljica izv. prof. dr. sc. Aleksandra Maršavelski za Zavoda za biokemiju Kemijskog odsjeka PMF-a.
Ovim putem pozivamo sve doktorande da se prijave na 8. Simpozij studenata doktorskih studija Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (8. SSDS). Simpozij će se održati od 26. do 27. travnja 2024. godine na Kemijskom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu (Horvatovac 102a).
Registracije su službeno otvorene, a rok za prijavu sažetaka je 16. veljače 2024. godine, putem službene web stranice Simpozija. Podsjećamo da za sudjelovanje na Simpoziju nema kotizacije.
Detalje u vezi Simpozija možete naći ovdje.
Poštovani i dragi studenti,
uskoro počinje nova, 2023./2024., akademska godina. U tijeku je usklađivanje sveučilišnih i fakultetskih pravila studiranja s novim Zakonom o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti te novim Statutom Sveučilišta u Zagrebu. PMF će u ovom prijelaznom razdoblju, koliko god to bude dopušteno i moguće, primjenjivati pravila povoljnija za studente.
Svi studenti i dalje imaju obvezu završiti studij najkasnije u roku koji je dvostruko dulji od trajanja studija.
Važno je napomenuti da prema novim pravilima studenti ne gube pravo studiranja na studiju ako u prethodne dvije akademske godine nisu stekli najmanje 35 ECTS-a. To znači da takvi studenti mogu upisati novu akademsku godinu (ako time ne bi prekoračili dvostruko trajanje studija).
Studentima će biti omogućeno više od dva puta upisati isti kolegij.
Studenti će moći polagati kolegije iz ljetnog semestra za koje su ostvarili uvjete i u zimskom semestru akad. god. 2023./2024. Bez obzira koliko je puta do sada student izašao na ispit iz nekog kolegija za koji je ostvario uvjete, on može izaći na ispit u svakom ispitnom terminu do uključivo veljače 2024.
Ponovno napominjemo da broj izlazaka na ispit iz pojedinog kolegija više nije eliminatoran, tj. u tom slučaju studenti ne gube pravo studiranja.
Studenti u redovitom statusu, koji su u prvu godinu studija prvi put upisani u akademskoj godini 2023./2024., imat će pravo najviše jednom ponavljati svaku studijsku godinu.
Molimo studente da i dalje prate objave na mrežnoj stranici na kojoj ćemo objavljivati sve važne novine.
Znanstvenici Kemijskog odsjeka Dominik Cinčić i Vladimir Stilinović, u suradnji s Mihaelom Erakovićem i Krešimirom Molčanovom s instituta Ruđer Bošković, objavili su rad Crystallographic Charge Density Study of the Partial Covalent Nature of Strong N⋅⋅⋅Br Halogen Bonds u prestižnom časopisu Angewandte Chemie Int. Ed. (IF 12,102).
Rad predstavlja kombinirano eksperimentalno-teorijsko istraživanje koje ukazuje na znatan kovalentni karakter jake halogenske veze. Kao modelni sustavi odabrani su: kokristal N‐bromsukcinimida s 3,5‐dimetilpiridinom (kompleks neutralnih molekula povezan jakom halogenskom vezom N⋅⋅⋅Br), sâm N‐bromsukcinimid (u čijoj su kristalnoj strukturi molekule povezane slabijom halogenskom vezom O⋅⋅⋅Br), te perklorna sol bis(3-metilpiridin)bromonijeva kationa (povezanog dvjema jednoelektronskim kovalentnim vezama Br-N). Kristali sva tri spoja podvrgnuti su pokusima difrakcije rentgenskih zraka visoke rezolucije koji su omogućili mapiranje elektronske gustoće u promatranim vezama i time eksperimentalno određivanje djelomičnog kovalentnog karaktera halogenske veze N⋅⋅⋅Br, kao i njezinu usporedbu s nekovalentnom halogenskom vezom O⋅⋅⋅Br te kovalentnom vezom Br-N u bromonijevu kationu. Dotični rezultati predstavljaju prvu primjenu tehnike difrakcije visoke rezolucije i kristalografske analize gustoće naboja u Hrvatskoj, a podatci temeljem kojih je analiza izvršena prikupljeni su na Kemijskom odsjeku. Računski je pak pokazano da u slučaju povezivanja N‐bromsukcinimida s 3,5‐dimetilpiridinom prijenos naboja postaje znatan ukoliko je udaljenost između atomâ broma i dušika manja od 3 Å, što ukazuje na kontinuirani prijelaz iz elektrostatske u kovalentnu interakciju.
Istraživanja su provedena u okviru istraživačkog projekta Hrvatske zaklade za znanost Kristalno inženjerstvo višekomponentnih metaloorganskih materijala povezanih halogenskom vezom: ususret supramolekulskom ugađanju strukture i svojstava (CrystEngMOM, IP-2014-09-7367) voditelja Dominika Cinčića i projekta Zaklade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Izučavanje međumolekulskih interakcijâ kristalografskom analizom gustoće nabojâ voditelja Vladimira Stilinovića. Rad je posvećen uspomeni na akademika Dragu Grdenića
.png){kind=link}