Pristupačnost
Zavod za biokemiju Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu traži višeg tehničkog suradnika - višeg laboranta, na neodređeno vrijeme, uz uvjet probnog rada u trajanju od tri mjeseca, u punom radnom vremenu.
Natječaj je dostupan ovdje.
Najavljujemo još jedno predavanje Ljubičastog u kemiji, ovog puta u poznatom okruženju našeg fakulteta!
Izv. prof. dr. sc. Aleksandra Maršavelski uvest će nas u svijet enzimskog inženjerstva s predavanjem pod naslovom "Enzimi u borbi protiv plastike". Stoga vas pozivamo da nam se pridružite u srijedu, 8. svibnja 2024. u 18:15 h u predavaoni A2 Kemijskog odsjeka PMF-a.
Čast nam je najaviti malo drugačiji LjuK ovoga puta! 29. travnja u sklopu našeg prvog „pop up-a“, selimo se na Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije u Zagrebu.
Kao predavač nam dolazi doc. dr. sc. Petar Kassal sa Zavoda za opću i anorgansku kemiju FKIT-a. Naslov predavanja glasi „(Ljubičasti) senzori za (ljubičaste) ione“, a kako biste saznali više, pridružite nam se 29. travnja 2024. u 17:30 h na lokaciji FKIT, Trg Marka Marulića 19. Nakon samog predavanja, čeka nas i malo ležernije druženje u Klubu nastavnika. Nadamo se da će ovaj susret, osim edukacijske svrhe, ukazati na važnost razmjene znanja i poznanstava među studentima kemije PMF-a i FKIT-a te otvoriti priliku za neke nove slične suradnje u budućnosti!
Poštovani i dragi studenti,
uskoro počinje nova, 2023./2024., akademska godina. U tijeku je usklađivanje sveučilišnih i fakultetskih pravila studiranja s novim Zakonom o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti te novim Statutom Sveučilišta u Zagrebu. PMF će u ovom prijelaznom razdoblju, koliko god to bude dopušteno i moguće, primjenjivati pravila povoljnija za studente.
Svi studenti i dalje imaju obvezu završiti studij najkasnije u roku koji je dvostruko dulji od trajanja studija.
Važno je napomenuti da prema novim pravilima studenti ne gube pravo studiranja na studiju ako u prethodne dvije akademske godine nisu stekli najmanje 35 ECTS-a. To znači da takvi studenti mogu upisati novu akademsku godinu (ako time ne bi prekoračili dvostruko trajanje studija).
Studentima će biti omogućeno više od dva puta upisati isti kolegij.
Studenti će moći polagati kolegije iz ljetnog semestra za koje su ostvarili uvjete i u zimskom semestru akad. god. 2023./2024. Bez obzira koliko je puta do sada student izašao na ispit iz nekog kolegija za koji je ostvario uvjete, on može izaći na ispit u svakom ispitnom terminu do uključivo veljače 2024.
Ponovno napominjemo da broj izlazaka na ispit iz pojedinog kolegija više nije eliminatoran, tj. u tom slučaju studenti ne gube pravo studiranja.
Studenti u redovitom statusu, koji su u prvu godinu studija prvi put upisani u akademskoj godini 2023./2024., imat će pravo najviše jednom ponavljati svaku studijsku godinu.
Molimo studente da i dalje prate objave na mrežnoj stranici na kojoj ćemo objavljivati sve važne novine.
Znanstvenici Kemijskog odsjeka Barbara Panić, Hrvoj Vančik i Ivana Biljan te student Kemijskog odsjeka Lujo Matasović u suradnji s nekadašnjim znanstvenikom Kemijskog odsjeka Igorom Rončevićem, trenutno zaposlenim na Institutu za organsku kemiju i biokemiju u Pragu, te Matejem Bubašem s Instituta Ruđer Bošković objavili su rad Modulating electronic properties of dinitrosoarene polymers u uglednom časopisu Journal of Materials Chemistry C (IF = 7,393).
Rad je zbog visoke ocjene recenzenata istaknut na naslovnici časopisa (Front Cover), te je uvršten u kolekciju „vrućih radova“ (HOT papers) za 2022. godinu.
U radu je istražena mogućnost moduliranja elektronskih, transportnih i optičkih svojstava konjugiranih organskih poluvodiča korištenjem polimera dinitrozobenzena kao modela. Uz pomoć računalnih i eksperimentalnih tehnika istražen je utjecaj pakiranja, promjene torzijskog kuta, adsorpcije na površinu, konjugacije u aromatskoj jezgri i supstituenata. UV/Vis difuznom refleksijskom spektroskopijom određena je širina zabranjene zone polimera 1,4-dinitrozobenzena (Eg = 2,39 eV), koja je u izvrsnom slaganju s vrijednošću izračunatom metodom GW-BSE-ZGR (Eg = 2,41 eV). Promjene do kojih dolazi uslijed pakiranja u čvrstom stanju razdvojene su u doprinose koji proizlaze iz promjene u torzijskom kutu te promjene u Coulombovoj interakciji, koja ima značajan utjecaj na energije vezanja ekscitona. Hibridni TD-DFT izračuni pokazali su da se efekti supstituenata na Eg i transportna svojstva mogu uglavnom pripisati promjeni torzijskog kuta, te je utvrđena linearna ovisnost između torzijskog kuta i Eg. Povećanje konjugacije u aromatskoj jezgri dovodi do povećanja transportnih svojstava i suženja Eg, što bi se moglo upotrijebiti za identificiranje budućih sintetskih meta. Mikroskopijom atomskih sila (AFM) istražena je morfologija tankih filmova pripremljenih nakapavanjem otopine 1,4-dinitrozobenzena na površinu zlata dok je spektroskopskom elipsometrijom utvrđeno značajno suženje njihove širine zabranjene zone na 0,68 eV, u dobrom slaganju s TD-DFT izračunima.
Istraživanje je sufinancirala Hrvatska zaklada za znanost u okviru projekta Od aromatskih spojeva s dušikom do novih funkcionalnih organskih materijala (FunMaterials, IP-2020-02-4467).
