pregled rada 2014. - 2024.
Na prvom znanstvenom kolokviju Zoologijskog zavoda održanom 19. travnja 2024., istaknute su teme koje obuhvaćaju najnovija limnološka istraživanja, uključujući i restauraciju, krških (mikro)staništa i plitkih jezera, kao i važnost uspostave mezokozmosa u tim istraživanjima. Također, prezentirana je uloga ihtiologije u kontekstu Okvirne direktive o vodama te važnost genetike u razumijevanju kriptičkih vrsta riba.
Tijekom prezentacije, posebno su istaknute objavljene knjige i monografije, poput "Monografija Plitvička jezera", koje su obogatile razumijevanje krških hidrosustava. Također, predstavljen je i izniman uspjeh u organizaciji međunarodnih kongresa, poput SEFS 11 i Rotifera XVI, koji su predstavljali platforme za razmjenu najnovijih spoznaja u području limnologije. Nadalje, naglašen je i početak organiziranja novih kongresa, kao što je Simpozij o biologiji slatkih voda (od 2015) i osnivanje Hrvatske udruge slatkovodnih ekologa (HUSEk, 2014.).
Voditelji kolokvija: Mirela Sertić Perić i Goran Kovačević.
Na drugom znanstvenom kolokviju Zoologijskog zavoda održanom 24. svibnja 2024., predstavljeni su projekti koji razmatraju utjecaj klimatskih promjena na biocenoze tla, zatim na povremene tekućice te na koralje s posebnim osvrtom na njihova staništa i vrste u Jadranu.
U okviru projekta „Mjere prilagodbe klimatskim promjenama za održivo upravljanje prirodnim resursima – MEMORIE“ proučavaju se indirektni utjecaji klimatskih promjena na zajednice tla, od mikro do makro razine, prateći promjene u zajednicama nakon požara, ledoloma i vjetroizvala u šumskim staništima. Nadalje, istražen je utjecaj sukcesije kritično ugroženog cretnog staništa na zajednice tla, uz određivanje skupina koje se mogu koristiti kao indikatori utjecaja klimatskih promjena na bioraznolikost. Projekt je sufinanciran iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova, Operativni program Konkurentnost i kohezija.
Projekt DinDRY „Prostorno – vremenska varijabilnost kopnenih i vodenih zajednica povremenih tekućica dinarskog krša“ analizira povremene tekućice koje predstavljaju hidrološki dinamična i složena vodena staništa koja povremeno presušuju. Predviđa se da će se njihov opseg i trajanje razdoblja bez protoka povećati zbog utjecaja klimatskih promjena i crpljenja vode za ljudske potrebe. Ciklusi presušivanja i ponovne uspostave toka uzrokuju izmjenu akvatičkih i terestričkih faza, stvarajući mozaik lotičkih, lentičkih i terestričkih staništa. Stoga organizmi povremenih tekućica, prilagođeni na velike poremećaje, čine akvatičke, semiakvatičke i terestričke zajednice. Iako su ova staništa izložena istim utjecajima ljudskih aktivnosti kao i stalne tekućice, vrlo često su zanemarena. Projekt DinDRY će doprinijeti razumijevanju povremenih tekućica, te utvrditi razlike u zajednicama i okolišnim čimbenicima između antropogeno utjecanih i prirodnih povremenih vodotokova.
Postoji mnogo podataka kako klimatske promjene negativno utječu na bioraznolikost svjetskih oceana i mora i kako bi te promjene u budućnosti mogle biti i mnogo gore. Negativni utjecaji tih promjena su vidljivi kroz masovnu smrtnost sesilnih vrsta, nestanak vrsta na nekim područjima i pojavu invazivnih vrsta iz tropskih područja. Učinci klimatskih promjena posebno su snažni u područjima kao što je Jadransko more, jednim od hladnijih dijelova Sredozemnog mora. Godišnje vrijednosti temperature mora u zadnjih 30 godina pokazuju povećanje do dubine od 50 metara, a sve su češće pojave masovnih ugibanja morskih organizama u Sredozemnom moru koje su povezane sa temperaturnim anomalijama. Novija istraživanja ukazuju na povećanje prosječne temperature mora i klimatsku varijabilnost, uključujući sadašnje i buduće ekstremne događaje poput iznenadnih valova povišene temperature zraka i mora. Prema grubim procjenama u Jadranskom moru je do sada utvrđeno oko 7000 biljnih i životinjskih vrsta. S obzirom na velik broj endemskih vrsta (samo u flori ih je 12% od ukupnog broja pronađenih vrsta), Jadransko more se izdvaja kao posebna biogeografska cjelina Sredozemnog mora. Nedavna istraživanja pokazuju alarmantno stanje podmorja vezano za pojavu i praćenje invazivnih vrsta u zaštićenim područjima. Ovdje se prvenstveno misli na invazivne alge Caulerpa cylindracea, C. taxifolia i Womersleyella setacea. Uz negativne utjecaje klimatskih promjena biološka raznolikost Jadranskog mora sve je ugroženija onečišćenjem gradskim i industrijskim otpadnim vodama, masovnim turizmom, te neracionalnim iskorištavanjem mora i obale. Antropogeni utjecaji su opasnost za životne zajednice u plićim obalnim područjima. Direktan ili kombiniran učinak ovih negativnih utjecaja ima ozbiljne posljedice na podmorje Jadrana, prvenstveno na biocenozu infralitoralnih alga biocenozu morske cvjetnice Posidonia oceanica i koraligensku biocenozu, „vruće točke“ biološke raznolikost u Sredozemnom moru. Zbog toga je važno štititi Jadransko more kako bi se očuvala bioraznolikost. Štitimo li mi Jadran dovoljno? Možemo li smanjiti naš negativan utjecaj na Jadransko more kako bi ublažili štetu koja nastaje klimatskim promjenama?
Voditeljica kolokvija: Mirela Sertić Perić
Treći znanstveni kolokvij Zoologijskog zavoda održan je 14. lipnja 2024., a prezenteri su izlagali teme kako slijedi u niže navedenoj tablici.
Voditeljica kolokvija: Mirela Sertić Perić
| Presenting autor(s) - |
Naslov prezentacije |
| Matej Vucić |
Znanost ili fikcija - okolišna DNA u konzervacijskoj biologiji |
| Anamaria Štambuk |
Genomska adaptacija gušterica |
| Sara Pleše |
Raznolikost neistražene porodice kralješnjaka - Petromyzontidae u Hrvatskoj |
| Damir Sirovina |
Vizualizacije u poučavanju biologije |
| Andreja Lucić |
Olimpijade učenika i EOES u Zagrebu |
| Mirela Sertić Perić |
WatNex Predstavljanje aktivnosti održanih u sklopu bilateralne inicijative WatNex financirane u okviru Fonda za bilateralne odnose EGP i Norveškog financijskog mehanizma (trajanje: 20.3.2023. - 30.3.2024.) |
Pristupačnost
