Pristupačnost
Herbarijske zbirke Botaničkog zavoda
U sastavu Botaničkog zavoda Biološkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu nalaze se dvije službeno registrirane, odnosno u Index Herbariorum zavedene, sveučilišne herbarijske zbirke: Herbarium Croaticum (ZA) i Herbarij Ive i Marije Horvat (ZAHO). To su ujedno dvije najstarije i najveće herbarijske zbirke u Hrvatskoj.
Povijest
Prva zbirka predstavlja kolekciju herbarijskih primjeraka koju su tijekom gotovo 200 godina prikupljali brojni istraživači, dok je druga zbirka rezultat dugogodišnjeg rada profesora Ive Horvata i njegove supruge Marije.
Zbirka Herbarium Croaticum (ZA) uspostavljena je 1880. godine, iako najstariji primjerci potječu još iz 1820-ih godina, te je najstariji i najveći herbarij u Republici Hrvatskoj. Povijesno gledano, ova zbirka svjedoči o kontinuiranoj botaničkoj znanstvenoj djelatnosti još od vremena Ilirskog preporoda, kada je i prije osnutka Narodnog muzeja u Zagrebu 1846. godine postojala opsežna građa za botaničku zbirku, čiju je osnovu predstavljao herbar Josipa Hosta.
Osnutkom Narodnog muzeja zbirka je dopunjena herbarom Huga von Klinggräffa, a potom se povećavala kolekcijama brojnih skupljača, među kojima su posebno značajni Josip Schlosser, Ljudevit Vukotinović, Mato Vodopić, Franz Petter, Antun Pavić, Slavoljub Wormastiný, Augustin Grubišić, Matija Botteri, Ana Maria Smith, Elise Braig, Maria de Cattani i Josip Pančić.
Osnutkom Sveučilišta i imenovanjem Bohuslava Jiruša 1875. godine prvim profesorom botanike, herbarijska zbirka Narodnog muzeja, prema želji Spiridiona Brusine i odlukom tadašnje vlade, prelazi u vlasništvo Sveučilišnog Botaničko-fiziološkog zavoda, današnjeg Botaničkog zavoda PMF-a. U početku su Zavod i zbirka bili smješteni u dvije prostorije na drugom katu zagrebačke Gornjogradske gimnazije, a 1882. godine preseljeni su u današnju zgradu Rektorata. Godine 1920. zbirka je preseljena u zgradu na današnjem Marulićevu trgu 20, gdje se i danas nalazi.
Od tada pa sve do danas zbirka se povećavala većim ili manjim doprinosom više generacija domaćih, ali i pojedinih stranih istraživača, među kojima su poznatiji Vale Vouk, Ivo Horvat, Stjepan Horvatić, Karlo Bošnjak, Ivan Soklić, Josip Linardić, Ante Ercegović, Fran Kušan, Stjepan Urban, Zora Klas, Ivo Pevalek, Zlatko Pavletić, Bogdan Korica, Radovan Domac, Ljerka Marković, Ljudevit Ilijanić, Marija Bedalov, Nedjeljka Šegulja, Ivan Šugar i Miško Plazibat.
Herbarij Ive i Marije Horvat (ZAHO) uspostavljen je 1918. godine i sadrži oko 78 000 herbarijskih primjeraka, pretežno vaskularnog bilja, sakupljenog na području Hrvatske, ali i Balkanskog poluotoka te nekih europskih zemalja. Zbirka se prvotno nalazila na Veterinarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je prof. Horvat radio od 1947. do 1963. godine, zatim u prostorijama tadašnje Jugoslavenske, današnje Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, a 1998. godine preseljena je na Marulićev trg 9a, gdje se i danas nalazi.
Zbirka danas
Zbirka je smještena na Trgu Marka Marulića 20a, u dijelu južnog krila na 2. katu. Broji više od 200 000 herbarijskih primjeraka i sastoji se od tri zasebne cjeline:
- herbarija svjetske flore (Herbarium Generale),
- herbarija hrvatske flore (Herbarium Croaticum sensu stricto),
- kriptogamskog herbarija (Herbarium Cryptogamicum; alge, gljive, lišajevi i mahovine).
Zbirka ZA kontinuirano se nadopunjuje novim primjercima koje prikupljaju djelatnici Botaničkog zavoda, kao i donacijama biljnog materijala većeg broja hrvatskih i stranih botaničara.
Herbarij Ive i Marije Horvat (ZAHO) smješten je na Trgu Marka Marulića 9a, u sklopu Botaničkog vrta. Ova zbirka sastoji se od herbarija vaskularne flore i kriptogamskog herbarija. Sve primjerke unutar ove zbirke sakupio je Ivo Horvat, te se ona više ne nadopunjuje novim primjercima.
Od 2023. godine zbirke Herbarium Croaticum (ZA) i Herbarij Ive i Marije Horvat (ZAHO) proglašene su zaštićenim kulturnim dobrom.
Stručno povjerenstvo utvrdilo je da zbirke, zajedno s izvornim ormarima, imaju svojstvo kulturnog dobra temeljem Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara te su trajno upisane u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske.
Djelatnosti
Herbarijske zbirke Biološkog odsjeka PMF-a izvor su informacija za nacionalnu i međunarodnu botaničku zajednicu. Trajno čuvanje primjeraka i omogućavanje pristupa botaničarima kao primarnim korisnicima, ali i drugim korisnicima, u skladu s općim propisima i standardima, glavni su ciljevi djelatnosti herbarijskih zbirki.
U sklopu rada herbarijskih zbirki odvija se:
- sistematizacija i digitalizacija herbarijskih primjeraka,
- nadopuna zbirke prikupljanjem uzoraka,
- održavanje zbirke učvršćivanjem primjeraka i sustavnom kontrolom štetočina.
Herbarijske zbirke ZA i ZAHO, kao i njihov virtualni herbarij sa svim dosad sistematiziranim i digitaliziranim herbarijskim primjercima, dostupni su na poveznici: Herbarium Croaticum
Važnost zbirke
Prirodoslovne zbirke predstavljaju neprocjenjiv izvor informacija u raznovrsnim biološkim istraživanjima. Zbirka osušenih biljnih primjeraka s pripadajućim podacima i jasno uređenom unutarnjom organizacijom naziva se herbarij. Herbariji u prvom redu služe istraživačima koji se bave sistematskom botanikom, taksonomijom i florom određenog područja, te omogućuju uvid u raznolikost biljnih svojti, bioraznolikost nekog prostora, distribuciju raznolikosti u prostoru, kao i populacijske trendove kroz vrijeme i prostor. Iznimno očuvani primjerci mogu se koristiti i za molekularna te filogenetska istraživanja.
Uz svoju znanstvenu ulogu, herbariji imaju i važnu obrazovnu vrijednost u nastavi botanike, flore i srodnih predmeta jer studentima približavaju bogatstvo i raznolikost biljnog svijeta.
Jednom godišnje, za vrijeme trajanja manifestacije „Noć biologije“, koju organizira Biološki odsjek PMF-a, Zbirka je otvorena i za građanstvo. Djelatnici zbirke također redovito održavaju raznolike radionice otvorene za javnost u sklopu različitih manifestacija, poput „Tjedna botaničkih vrtova i arboretuma“ i sl.
Kustosi zbirke:
