Pristupačnost
Promocija studenata sveučilišnog prijediplomskog studija Kemija Sveučilišta u Zagrebu Prirodoslovno-matematičkog fakulteta održat će se u četvrtak, 12. veljače u 13:00 sati.
U subotu 24. siječnja 2026. u sklopu kolegija Kemija okoliša studenti prijediplomskog studija Kemija te integriranog prijediplomskog i diplomskog studija Biologija i Kemija, modul nastavnički, posjetili su Nuklearnu elektranu Krško. Izuzetno zanimljivo predavanje studentima je održao Luka Cavaliere Lokas, univ. mag. phys., donedavno student fizike na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, a trenutno inženjer za nuklearno gorivo i jezgru reaktora u odjelu Inženjerstva Nuklearne elektrane Krško.
Sveučilište u Zagrebu objavljuje natječaje za mobilnost studenata u akademskoj godini 2026./2027. u okviru bilateralne međusveučilišne razmjene.
Natječaji za dodjelu stipendija iz sveučilišnih sredstava redovnim studentima Sveučilišta u Zagrebu za jednosemestralnu studentsku razmjenu u semestrima partnerskih sveučilišta za ak. god. 2026./27.
Detalji natječaja dostupni su na našim mrežnim stranicama na poveznici.
Otvorene su prijave za jubilarni 10. Simpozij doktorskih studija PMF-a!
Simpozij će se održati 24. i 25. travnja 2026. godine na Fizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu (Bijenička cesta 32).
Registracije su službeno otvorene, a rok za prijavu sažetaka je 20. veljače 2026. godine, putem službene web stranice Simpozija.
Podsjećamo da za sudjelovanje na Simpoziju nema kotizacije.
Za više informacija o prijavama i programu 10. Simpozija pratite naš web (PhD Student Symposium) te društvene mreže Instagram (@phdsspmf) i Facebook (Faculty of Science PhD Student Symposium).
Za dodatna pitanja javite se na: phdss@pmf.hr
Znanstvenik Kemijskog odsjeka Dominik Cinčić u suradnji s Mihailsom Arhangelskisom sa Sveučilišta u Varšavi (Varšava, Poljska), Filipom Topićem, Rickyem Tranom i Tomislavom Friščićem sa Sveučilišta McGill (Montreal, Kanada), Poppy Hindle sa Sveučilišta u Cardiffu (Cardiff, UK) i Andrewom J. Morrisom sa Sveučilišta u Birminghamu (Birmingham, UK) objavio je rad Mechanochemical reactions of cocrystals: comparing theory with experiment in the making and breaking of halogen bonds in the solid state u vrhunskom časopisu Chemical Communications (IF = 6,164).
U radu je opisano eksperimentalno i teorijsko istraživanje do sada jedinstvenog primjera kokristala s tri različite stehiometrije u kojima su molekule povezane halogenskim vezama. Izučavani su kokristali jednostavnog akceptora halogenske veze, 1,4-diazabiciklo[2.2.2]oktana i 1,2-dijodtetrafluorbenzena kao donora halogenske veze. Kokristal stehiometrije 1:1 poznat je još od ranije u literaturi, a u ovom radu mehanokemijskom sintezom i kristalizacijom iz otopine priređena su još dva kokristala drugačije stehiometrije, 1:2 i 2:1. Neobično složen skup kokristala pružio je jedinstvenu priliku za procjenu iskoristivosti različitih DFT izračuna, sa i bez poluempirijske korekcije za disperziju (SEDC), za predviđanje reaktivnosti između stehiomorfa, kokristala sastavljenih od identičnih građevnih blokova ali u različitim stehiometrijskim omjerima. Izračuni opisani u radu uspoređeni su s rezultatima strukturne analize i mehanokemijske sinteze te je pokazano da se popularnim izračunima koji koriste varijante PBE funkcionala postiže precizno modeliranje pojedinačnih halogenskih veza. Također, pokazalo se da je za predviđanje reaktivnosti kokristala u čvrstom stanju potrebno u izračune uključiti i poluempirijsku korekciju za disperziju.