Pristupačnost
Dr. sc. Andrea Usenik s Kemijskog odsjeka PMF-a dobitnica je Godišnje nagrade Društva sveučilišnih nastavnika i drugih znanstvenika u Zagrebu za 2025. godinu za rad „Intrinsic fluorescence of calixarenes: the origin and applications“ iz područja prirodnih znanosti, polja kemije. Nagrađeni rad objavljen je u časopisu Analytica Chimica Acta, a uz Andreu suautori su Vladislav Tomišić i Nikola Cindro, znanstvenici Kemijskog odsjeka, Luka Klemen, student diplomskog studija Kemija na Kemijskom odsjeku, dok su ostali koautori znanstvenici Instituta Ruđer Bošković.
PREDAVANJE „IZRADA ZAVRŠNOG RADA“ održat će se u četvrtak, 19. ožujka 2026. u 13:00 sati u predavaonici A1.
Predavanje je obavezno za sve studente koji upisuju kolegij Završni ispit u ak. god. 2025./2026.
Otvorene su prijave za jubilarni 10. Simpozij doktorskih studija PMF-a!
Simpozij će se održati 24. i 25. travnja 2026. godine na Fizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu (Bijenička cesta 32).
Produljene su prijave za jubilarni 10. Simpozij doktorskih studija PMF-a!
Rok za prijavu sažetaka na jubilarni deseti Simpozij studenata doktorskih studija Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (10. SSDS) produžen je do 1. ožujka 2026. godine. Prijave su moguće putem službene web stranice Simpozija.
Podsjećamo da za sudjelovanje na Simpoziju nema kotizacije.
Za više informacija o prijavama i programu 10. Simpozija pratite naš web (PhD Student Symposium) te društvene mreže Instagram (@phdsspmf) i Facebook (Faculty of Science PhD Student Symposium).
Za dodatna pitanja javite se na: phdss@pmf.hr
Znanstvenici Kemijskog odsjeka Nea Baus Topić, Nikola Bedeković, Vladimir Stilinović i Dominik Cinčić te Katarina Lisac s Instituta Ruđer Bošković objavili su rad Halogen-Bonded Cocrystals of 1,3,5-Triiodo-2,4,6-trifluorobenzene and Structural Isomers of Benzoylpyridine u uglednom časopisu Crystal Growth & Design (IF 4,076).
Tijekom posljednjih nekoliko desetljeća, intenzivno se proučavaju višekomponentni sustavi, uključujući kokristale, temeljeni na halogenskoj vezi. Najčešće korišteni donori halogenske veze su perfluorirani jodbenzeni, dok su kao akceptori najčešće istraživani spojevi koji sadrže aromatski dušikov atom, u prvom redu piridinski derivati. U posljednje vrijeme izučavaju se i molekule s kisikovim atomom kao potencijalnim akceptorom halogenske veze. Molekule koje istovremeno sadrže dušikov i kisikov atom potencijani su ambidentatni ditopični akceptori halogenske veze, a rijetki su primjeri u kojima su u istom sustavu ostvarene halogenske veze I···N i I···O. Upravo s ciljem izučavanja sustava u kojima će istovremeno biti ostvarene halogenske veze I···N i I···O, korišteni su strukturni izomeri benzoilpiridina (bzpy) te (potencijalno) tritopičan donor halogenske veze 1,3,5-trijod-2,4,6-trifluorbenzenom (titfb).
U većini kokristala pripravljenih u istraživanju, bzpy je ditopični akceptor koji sudjeluje u halogenskoj vezi preko piridinskog dušika i karbonilnog kisika te su halogenske veze I···N kraće od I···O interakcija. Kristalne strukture i ab initio računi dimera u plinovitoj fazi ukazuju na to da karbonilni kisikov atom može biti pouzdani akceptor halogenske veze uz prisustvo piridinskog dušikovog atoma. Prisutnost halogenske veze I···O dovodi do nastanka lanaca temeljenih na halogenskoj vezi u kojima je titfb ditopični donor, a bzpy N,O-ambidentatni ditopični akceptor halogenske veze.
Istraživanje je ostvareno u okviru projekta Nove građevne jedinke u supramolekulskom dizajnu složenih višekomponentnih molekulskih kristala temeljenih na halogenskim vezama (HaloBond IP-2019-04-1868) financiranog od strane Hrvatske zaklade za znanost.