Pristupačnost
Dr. sc. Andrea Usenik s Kemijskog odsjeka PMF-a dobitnica je Godišnje nagrade Društva sveučilišnih nastavnika i drugih znanstvenika u Zagrebu za 2025. godinu za rad „Intrinsic fluorescence of calixarenes: the origin and applications“ iz područja prirodnih znanosti, polja kemije. Nagrađeni rad objavljen je u časopisu Analytica Chimica Acta, a uz Andreu suautori su Vladislav Tomišić i Nikola Cindro, znanstvenici Kemijskog odsjeka, Luka Klemen, student diplomskog studija Kemija na Kemijskom odsjeku, dok su ostali koautori znanstvenici Instituta Ruđer Bošković.
PREDAVANJE „IZRADA ZAVRŠNOG RADA“ održat će se u četvrtak, 19. ožujka 2026. u 13:00 sati u predavaonici A1.
Predavanje je obavezno za sve studente koji upisuju kolegij Završni ispit u ak. god. 2025./2026.
Upisi u ljetni semestar akademske godine 2025./2026. za sve studente prijediplomskog i diplomskih studija pri Kemijskom odsjeku PMF-a provodit će se od 16. veljače do 1. ožujka 2026.
Više informacija možete doznati klikom na pročitaj više.
Sveučilište u Zagrebu objavljuje natječaje za mobilnost studenata u akademskoj godini 2026./2027. u okviru bilateralne međusveučilišne razmjene.
Natječaji za dodjelu stipendija iz sveučilišnih sredstava redovnim studentima Sveučilišta u Zagrebu za jednosemestralnu studentsku razmjenu u semestrima partnerskih sveučilišta za ak. god. 2026./27.
Detalji natječaja dostupni su na našim mrežnim stranicama na poveznici.
Otvorene su prijave za jubilarni 10. Simpozij doktorskih studija PMF-a!
Simpozij će se održati 24. i 25. travnja 2026. godine na Fizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu (Bijenička cesta 32).
Produljene su prijave za jubilarni 10. Simpozij doktorskih studija PMF-a!
Rok za prijavu sažetaka na jubilarni deseti Simpozij studenata doktorskih studija Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (10. SSDS) produžen je do 1. ožujka 2026. godine. Prijave su moguće putem službene web stranice Simpozija.
Podsjećamo da za sudjelovanje na Simpoziju nema kotizacije.
Za više informacija o prijavama i programu 10. Simpozija pratite naš web (PhD Student Symposium) te društvene mreže Instagram (@phdsspmf) i Facebook (Faculty of Science PhD Student Symposium).
Za dodatna pitanja javite se na: phdss@pmf.hr
Znanstvenici Kemijskog odsjeka Marija Pranjić, Marko Močibob i Ita Gruić-Sovulj u suradnji sa znanstvenicima sa Sveučilišta u Tübingenu (Philipp Spät, Maja Šemanjski Čurković i Boris Maček) objavili su znanstveni rad Resilience and Proteome Response of Escherichia coli to High Levels of Isoleucine Mistranslation u prestižnom časopisu International Journal of Biological Macromolecules (IF = 8,2).
Istražen je odgovor bakterije Escherichia coli na pogreške u biosintezi proteina na izoleucinskim položajima (mistranslacija) metodama kvantitativne proteomike uz uporabu spektrometra masa visoke rezolucije. Uspoređena je toksičnost kanonske (zamjene izoleucina proteinogenim valinom) i nekanonske mistranslacije (zamjene izoleucina neproteinogenim norvalinom). Pokazano je da stanica Escherichia coli može podnijeti vrlo visoku razinu mistranslacije (do 20 % zamijenjenih izoleucina u proteomu stanice). Mistranslacija inhibira stanični rast, izaziva SOS-odgovor i filamentaciju stanica u stacionarnoj fazi rasta te smanjuje otpornost stanice na toplinski stres. Izoleucinska mistranslacija pojačava ekspresiju glavnih proteaza i šaperonskih sustava te izaziva nespecifičnu agregaciju proteina. Uslijed mistranslacije mijenjaju se i interaktori glavnog bakterijskog šaperona DnaK koji su ukazali na preferentnu destabilizaciju proteina uključenih u translacijske procese u stanici. Nekanonska mistranslacija mijenja ekspresiju većeg broja proteina i izaziva veći inhibitorni učinak na rast stanica od kanonske mistranslacije.
Objavljeni rezultati ostvareni su istraživanjem u okviru HRZZ projekta Aminoacil-tRNA-sintetaze kao čuvari standardnog genetičkog koda (IP-2016-06-6272) i bilateralno hrvatsko-njemačkog projekta Stanični odgovori na kanonsku i nekanonsku mistranslaciju.