Pristupačnost
Međunarodna ljetna škola 23rd International Symposium and Summer School on Bioanalysis održat će se na Kemijskom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu od 6 . do 15. srpnja 2025. Ovaj godišnji skup je organiziran unutar CEEPUS mreže “Teaching and Learning Bioanalysis”. Očekuje se oko 100 sudionika s dvadesetak različitih sveučilišta iz jedanaest država. Škola je namijenjena nastavnicima te studentima diplomskih i doktorskih studija, poslijedoktorandima i mladim istraživačima općenito. Cilj ovog skupa je razmjena znanja i ideja kroz predavanja, posterske prezentacije i radionice u svrhu ostvarivanja novih i održavanja postojećih suradnji.
Dodatne informacije moguće je pronaći na poveznici: 23 ISSSB – 23rd International Summer School on Bioanalysis.
Studenti 4. i 5. godine sveučilišnih integriranih preddiplomskih i diplomskih studija biologija-kemija i fizika-kemija; smjer nastavnički, bili su 6. lipnja 2025. godine u okviru seminarske nastave iz kolegija Metodika nastave kemije 1 i 2 na stručnom izletu u Prirodoslovnom muzeju u Beču. U pratnji studentima bili su i njihovi mentori iz osnovnih i srednjih škola i nastavnici Kemijskog odsjeka.
Studentima sve pohvale za učešće u stručnoj i organizacijskoj pripremi i provedbi nastave, uzorno ponašanje i ugodno druženje. Hvala Kemijskom odsjeku na materijalnoj i moralnoj podršci ovakvom vidu nastave.
Redovita profesorica i dugogodišnja voditeljica istraživačke grupe na Zavodu za biokemiju Kemijskog odsjeka PMF-a Ita Gruić Sovulj dobitnica je Godišnje nagrade za znanost PMF-a u kategoriji Nagrada za istaknutu znanstvenu djelatnost radnika u znanstvenim ili na znanstveno–nastavnim radnim mjestima. Nagradu je dobila za znanstvenu izvrsnost i sveukupan znanstveni doprinos posljednjih pet godina tijekom kojih je objavila 16 radova visoke znanstvene kvalitete, bila voditeljica tri kompetitivna znanstvena projekta, od čega dva međunarodna, i mentorica dviju obranjenih doktorskih disertacija. Prof. Gruić Sovulj etablirana je i međunarodno prepoznata znanstvenica u području biokemije, što se najbolje očituje prijemom u prestižnu organizaciju EMBO 2024. godine. Osim znanstvene djelatnosti, tijekom zadnjih pet godina obnašala je visoke dužnosti u matičnoj instituciji i na Sveučilištu (prodekanica za znanost PMF-a i članica Senata Sveučilišta u Zagrebu).
Godišnje nagrade dobitnicima uručene su na svečanoj sjednici PMF-a u petak, 06. lipnja 2025.
Čestitamo profesorici Gruić Sovulj i svim dobitnicima ove prestižne nagrade!
Prva međunarodna ljetna škola Croatian Summer School on Medicinal Chemistry (CSSMC) održat će se u Rijeci od 14. do 17. rujna 2025. u organizaciji Sekcije za medicinsku i farmaceutsku kemiju Hrvatskog kemijskog društva i Fakulteta za biotehnologiju i razvoj lijekova Sveučilišta u Rijeci.
Predavači na ljetnoj školi CSSMC su iskusni međunarodni medicinski kemičari i istraživači iz područja razvoja lijekova iz akademskih ustanova i industrije koji će kroz intenzivan interaktivan četverodnevni program upoznati polaznike s različitim konceptima, pristupima i tehnikama koje se koriste u otkrivanju i dizajnu novih lijekova i biološki aktivnih molekula.
Rok za prijavu i predaju sažetaka je 1. lipnja 2025. Prijave i informacije.
Za studente s invaliditetom postoji mogućnosti korištenja usluge ZET prijevoza prilagođenim vozilom za osobe s invaliditetom u ak. god. 2024./2025., prema informacijama u nastavku. Način obavljanja ove usluge reguliran je Pravilnikom o prijevozu osoba s invaliditetom Zagrebačkog električnog tramvaja d.o.o.
Na temelju Pravilnika, prijevoz ZET-a prilagođenim vozilom može koristiti osoba s invaliditetom koja se kreće uz pomoć invalidskih kolica te ima prebivalište u Gradu Zagrebu i pratitelj uz preporuku Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom Grada Zagreba. Studenti s invaliditetom koji ispunjavaju uvjete i zainteresirani su za korištenje ove usluge trebaju se javiti Uredu za studente s invaliditetom Sveučilišta u Zagrebu na uredssi@unizg.hr, Ured zatim dokumentaciju potrebnu za realizaciju ovoga prava dostavlja nadležnom Gradskom uredu. Za sve dodatne informacije studenti se mogu obratiti i putem tel. 01 4564 405, mob. 099 4593 578 ili osobnim dolaskom u Studentsko naselje "Stjepan Radić", Jarunska 2 (prizemlje 12. paviljona).
Znanstvenici Kemijskog odsjeka Luka Fotović, Nikola Bedeković i Vladimir Stilinović objavili su rad Evaluation of Halogenopyridinium Cations as Halogen Bond Donors u uglednom časopisu Crystal Growth & Design (IF 4,076).
Objavljeno istraživanje predstavlja kombinirano računalno i eksperimentalno vrjednovanje potencijala halogeniranih aromatskih kationa kao donora halogenske veze. Halogenska veza je međumolekulska interakcija koja ovisi o postojanju područja pozitivnog elektrostatskog potencijala na atomu halogena (σ-šupljina) koji se zbog toga ponaša kao Lewisova kiselina. Stoga se klasična priprava molekula koje mogu služiti kao donori halogenske veze u kristalnom inženjerstvu temelji na povećavanju pozitivnog potencijala σ-šupljine halogena dodavanjem elektron-odvlačećih supstituenata (najčešće atoma fluora). Alternativni pristup uključuje porabu pozitivno nabijenih halogeniranih vrsta kao donora halogenske veze, budući da je kod njih σ-šupljina atoma halogena nužno izrazito pozitivna. Međutim, u mogim se je slučajevima pokazalo da takovi halogenirani kationi nisu pouzdani donori halogenske veze. Cilj je ovoga istraživanja bio detaljno proučiti mogućnosti, kao i ograničenja, uporabe takovih kationskih donora halogenske veze.
Kao modelni spojevi izabrani su protonirani i metilirani halogenpiridinijevi kationi. Statistička analiza poznatih kristalnih struktura pokazala je da brompiridinijevi i jodpiridinijevi kationi stvaraju halogenske veze u većini slučajeva, dok je učestalost struktura povezanih halogenskom vezom među solima klorpiridinijevih kationa puno manja. Kada se usporede kristalne strukture jodidnih soli halogenpiridinijevih kationa, također se opaža da je u slučaju klorpiridinijevih jodida halogenska veza prisutna samo ponekad, te da je u pravilu bitno nepovoljnije geometrije od one u kristalnim strukturama brompiridinijevih i jodpiridinijevih analogona. Računi elektrostatskog potencijala na modelnim kationima pokazali su da je u svim kationima σ-šupljina atoma halogena izrazito pozitivna, ali da je naboj raspoređen po cijelom prstenu, čineći druge atome u molekuli kationa još pozitivnijima. Ta je raspodjela naboja razlog zbog kojega halogenopiridinijevi kationi, usprkos visokopozitivnim elektrostatskim potencijalima na atomima halogena nisu bolji donori halogenske veze od neutralnih molekula. Međutim, u slučaju brompiridinijevih, a pogotovo jodpiridinijevih kationa, potencijal σ-šupljine atoma halogena može kompetirati s onime drugih atoma na molekuli, što dotične katione čini razmjerno pouzdanim donorima halogenske veze, koji istu tvore u oko 90% slučajeva.
Istraživanje je ostvareno u okviru projekta „Nove građevne jedinke u supramolekulskom dizajnu složenih višekomponentnih molekulskih kristala temeljenih na halogenskim vezama (HaloBond IP-2019-04-1868)“ financiranog od strane Hrvatske zaklade za znanost.