CILJEVI PREDMETA: Ciljevi kolegija Osnove fizike 2 su stjecanje teorijskog i eksperimentalnog znanja iz osnova elektromagnetizma, stjecanje operativnog znanja iz metoda rješavanja numeričkih zadataka iz osnova elektromagnetizma, te postizanje vještine svođenja realnog problema u elektromagnetizmu na fizički model i postavljanja odgovarajućih jednadžbi.
ISHODI UČENJA NA RAZINI PROGRAMA KOJIMA PREDMET DOPRINOSI:
1. Znanje i razumijevanje
1.1. demonstrirati poznavanje i razumijevanje temeljnih zakona klasične i moderne fizike
1.2. demonstrirati poznavanje i razumijevanje važnijih fizikalnih teorija, što uključuje njihovu logičku i matematičku strukturu, eksperimentalne potvrde i opis povezanih fizikalnih pojava
1.3. demonstrirati poznavanje i razumijevanje osnovnih eksperimentalnih metoda
2. Primjena znanja i razumijevanja
2.1. uočiti i opisati bitne aspekte fizikalnih problema
2.2. razmišljati analitički i konstruirati prikladne logičke argumente
2.3. matematički modelirati i rješavati standardne fizikalne probleme
3. Stvaranje prosudbi:
3.1. kritički procjenjivati argumente, pretpostavke, koncepte, podatke i rezultate znanstvenih istraživanja
4. Komunikacijske sposobnosti
4.1. jasno i učinkovito komunicirati s učenicima i kolegama
4.2. jasno i koncizno prezentirati složene ideje
4.4. koristiti engleski jezik pri komunikacij, korištenju literature i pisanju znanstvenih i stručnih radova
OČEKIVANI ISHODI UČENJA NA RAZINI PREDMETA:
Po uspješnom završetku kolegija Osnove fizike 2 student će biti sposoban:
1. obrazložiti pojmove elektičnog naboja, električnog dipola, električnog polja i principa superpozicije te ih primijeniti u numeričkim primjerima;
2. izreći Gaussov zakon te ga primjeniti kod raznih raspodjela naboja;
3. obrazložiti pojam električnog potencijala te ga primijeniti u numeričkim primjerima;
4. obrazložiti pojam električnog kapaciteta i dielektrika te primjena u numeričkim primjerima;
5. obrazložiti pojam električne struje, otpora i elektromotorne struje te njihova primjena u rješavanju strujnih krugova s istosmjernom strujom;
6. obrazložiti pojmove magnetskog polja i magnetske sile te primjena u numeričkim zadacima;
7. obrazložiti pojam izvora magnetskog polja i primjeniti ga u numeričkim problemima;
8. izreći Faradayev zakon, obrazložiti pojavu elektromagnetske indukcije te primjeniti Faradayev zakon u numeričkim primjerima
9. obrazložiti pojam izmjenične struje, induktivnog i kapacitivnog otpora te riješiti problem strujnih krugova s izmjeničnom strujom
SADRŽAJ PREDMETA:
Sadržaj kolegija Osnove fizike 2 razrađen prema tjednima:
1. Električni naboj, dipoli, pokusi s nabijanjem tijela
2. Električno polje, princip superpozicije
3. Gaussov zakon i primjena
4. Električni potencijal, električna potencijalna energija
5. Kapacitet i dielektrici
6. Električna struja i elektromotorna sila
7. Električni otpor
8. Strujni krugovi s istosmjernom strujom
9. Magnetsko polje
10. Magnetska sila
11. Izvori magnetskog polja
12-13) Elektromagnetska indukcija
14) Izmjenična struja, induktivni i kapacitivni otpor
15) Strujni krugovi s izmjeničnom strujom
Auditorne vježbe i seminari prate predavanja prema sadržaju
OBVEZE STUDENATA:
Obavezan izlazak na dva kolokvija u toku semestra koje treba riješiti bar 50%, riješiti 50% domačih zadaća koje se zadaju online.
Pravila polaganja ispita
Elementi ocjenjivanja:
kolokviji
pisani ispit
usmeni ispit
Kolokviji:
Tijekom semestra pišu se dva kolokvija. Studenti koji ne prođu pojedini kolokvij, ili koji nisu zadovoljni ocjenom, mogu pisati njihov ispravak (obično tjedan dana nakon kolokvija). Studentima koji su pisali ispravak kolokvija u obzir se uzima samo ta ocjena. Kolokvij se sastoji od pet zadatka (svaki zadatak nosi po 10 bodova), a minimum za prolaz je 20 bodova.
Pismeni ispit ('Master kolokvij')
Studenti koji polože samo jedan kolokvij (ili njegov ispravak) moraju pisati pismeni ispit ('master kolokvij'), koji se održava samo jednom, na kraju semestra. Sastoji se od osam zadataka (svaki zadatak nosi po 10 bodova), a minimum za prolaz je 32 boda.
Student ima pravo na potpis ako je na oba kolokvija riješio barem jedan cijeli zadatak i ako je prisustvovao nastavi barem 70%.
Usmeni ispit i konačna ocjena
Student nakon uspješno položenih kolokvija, odnosno pismenog ispita ('Master kolokvij'), ima obavezan usmeni ispit. Usmeni ispit se sastoji od dvije grupe pitanja:
pitanja za ocjenu (2) do (4) (dva kraća i jednostavnija pitanja na koja student mora glatko i pouzdano odgovoriti te dva pitanja koja sadrže izvode i/ili razrađene koncepte)
pitanje za ocjenu (5) (jedno pitanje koje sadrži napredne izvode)
Konačna ocjena se formira na temelju rezultata kolokvija, odnosno pismenog dijela ispita te razumijevanja gradiva kolegija pokazanog na usmenom dijelu ispita. Konačna ocjena se od pismenog dijela obično ne razlikuje za više od 1.
|
- M. Paić, Osnove fizike, III dio, Elektricitet, magnetizam, Liber, Zagreb 1989.
M. Purcell: Berkeleyski tečaj fizike, II dio (Elektricitet i magnetizam), Tehnička knjiga, Zagreb 1988.
D. Halliday, R. Resnik, J. Walker, Fundamentals of Physics, John Wiley, New York, 1997 ( i novija izdanja).
E. Babić, R. Krsnik, M. Očko, Zbirka riješenih zadataka iz fizike, Školska knjiga, Zagreb 1988.
|
Pristupačnost
