1. komponenta

Vrsta nastave	Ukupno
Predavanja	60
Auditorne vježbe	30

* Opterećenje je izraženo u školskim satima (1 školski sat = 45 minuta)

CILJEVI PREDMETA: Cilj je ovog predmeta upoznati studente sa znanstvenim spoznajama o pojedinim aspektima razvoja djece i adolescenata te individualnim razlikama kod učenika važnim za uspješno učenje. Studenti će se također upoznati s različitim teorijama učenja i motivacije za učenje te s njihovom primjenom u praksi. Upoznat će se i s temeljnim načelima poučavanja i upravljanja razredom.

ISHODI UČENJA NA RAZINI PROGRAMA KOJIMA PREDMET DOPRINOSI:

1. Znanje i razumijevanje
1.4. demonstrirati poznavanje i razumijevanje suvremenih pristupa nastavi fizike i suvremenih nastavnih metoda
1.6. integrirati stručna znanja iz fizike sa znanjima stečenim u pedagogiji, psihologiji, didaktici i metodici
2. Primjena znanja i razumijevanja
2.6. kreirati motivirajuće okruženje za aktivno učenje, koje potiče razvoj sposobnosti i znanja svih učenika
2.8. primjenjivati efikasne i primjerene metode praćenja i vrednovanja rada i napredovanja učenika
3. Stvaranje prosudbi
3.3. promišljati i kritički vrednovati izvedenu nastavu
3.5. demonstrirati profesionalni integritet i etično ponašanje u radu s učenicima i kolegama
4. Komunikacijske sposobnosti
4.1. jasno i učinkovito komunicirati s učenicima i kolegama
4.2. jasno i koncizno prezentirati složene ideje
5. Sposobnost učenja
5.3. preuzeti odgovornost za vlastiti stručni napredak i profesionalni razvoj

OČEKIVANI ISHODI UČENJA NA RAZINI PREDMETA:

Studenti će moći:
1. navesti i objasniti ključne pojmove i teorijske pristupe u području psihologije odgoja i obrazovanja
2. usporediti i razlikovati razvojne karakteristike učenika te razumjeti promjene koje se događaju u različitim aspektima razvoja tijekom djetinjstva i adolescencije
3. razumjeti potrebu za planiranjem nastavnih aktivnosti u skladu s individualnim razlikama učenika u ličnosti i kognitivnim sposobnostima te posebnim potrebama učenika
4. razumjeti glavne oblike i mehanizme učenja te njihovu primjenu u poučavanju
5. objasniti ulogu motivacijskih procesa pri učenju
6. razumjeti odnos između karakteristika učenika, učitelja/nastavnika, školskog okruženja, procesa učenja i poučavanja te obrazovnih ishoda
7. planirati i primijeniti postupke za poticanje razvoja strategija i tehnika učenja, za poticanje motivacije za učenje te za unapređenje socijalnih odnosa u razredu i uspostavu razredne discipline

SADRŽAJ PREDMETA:

Sadržaj kolegija (sati predavanja + sati vježbi):

1. Osnove psihologije odgoja i obrazovanja (2+0)
2. Osnovne odrednice razvoja čovjeka (2+2)
3. Kognitivni, socijalni i emocionalni razvoj (6+2)
4. Uloga obitelji, vršnjaka i škole u razvoju (2+0)
5. Individualne razlike u ličnosti (2+2)
6. Individualne razlike u kognitivnim sposobnostima (2+0)
7. Djeca s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama (djeca s teškoćama i darovita djeca) (8+2)
8. Kognitivni pristup učenju (6+4)
9. Biheviorističke teorije učenja (2+2)
10. Socijalno-kognitivna teorija učenja (2+2)
11. Teorije motivacije u obrazovanju i poticanje motivacije za učenje (8+6)
12. Samoregulirano učenje (2+2)
13. Planiranje poučavanja (2+2)
14. Metode poučavanja (6+0)
15. Upravljanje razredom (4+2)
16. Vrednovanje (2+2)
17. Epistemička uvjerenja (2+0).

OBVEZE STUDENATA:

Obveze studenta su redovito pohađanje nastave (najmanje 70% prisutnosti na nastavi), aktivno sudjelovanje na nastavi, izrada praktičnog zadatka (projekt) te polaganje kolokvija i ispita.

OCJENJIVANJE I VREDNOVANJE RADA STUDENATA:

Studenti tijekom semestra pišu dva kolokvija (svaki nosi po 45 bodova) koji se sastoji od pitanja kojima se ispituje znanje, razumijevanje i mogućnost primjene ključnih spoznaja iz područja psihologije odgoja i obrazovanja. Ukoliko studenti ostvare manje od 50% bodova na kolokvijima dužni su pristupiti završnom pismenom ispitu (koji nosi ukupno 90 bodova).Svi studenti obvezni su pristupiti usmenom ispitu na kojem se provjerava sposobnost integracije i primjene stečenih znanja te kritičkog promišljanja o odrednicama uspješnog učenja i poučavanja. Na usmenom ispitu moguće je ostvariti najviše 10 bodova. Konačna se ocjena formira prema sljedećoj skali:
* 60 - 69 dovoljan
* 70 - 79 dobar
* 80 - 89 vrlo dobar
* 90 - 100 izvrstan.

1. Vizek Vidović, V., Rijavec, M., Vlahović-Štetić, V., Miljković, D. (2003). Psihologija obrazovanja. Zagreb: IEP.
2. Berk, L. E. (2008). Psihologija cjeloživotnog razvoja. Jastrebarsko: Naklada Slap
3. Slavin, R.E. (2012). Educational psychology: theory and practice. Boston: Allyn and Bacon.
4. Woolfolk, A. (2007). Educational psychology. New York: Allyn and Bacon.
5. Zarevski, P. (1994). Psihologija pamćenja i učenja. Jastrebarsko: Naklada Slap

Obavezni predmet - Redovni Studij - Fizika; smjer: nastavnički