CILJEVI PREDMETA:
Cilj kolegija je ukratko upoznati studente s razvojem fizike u širem povijesnom kontekstu i razmotriti potencijal pojedinih epizoda iz povijesti za uspješniju nastavu fizike. Posebno se nastoji ukazati na intuitivne elemente - zasnovane na svakidašnjem iskustvu i nazočne u razvoju ljudske misli o prirodi - koji učenike mogu ometati pri usvajanju modernih predodžaba. Stoga je više pozornosti posvećeno razvoju do 18. stoljeća, kako bi se studenti upoznali s onodobnim pristupima prirodnim pojavama i načinima objašnjavanja prirodnih pojava.
ISHODI UČENJA NA RAZINI PROGRAMA KOJIMA PREDMET DOPRINOSI:
2. Tumačiti logičku i matematičku strukturu temeljnih fizikalnih teorija i njihove eksperimentalne potvrde
6. Planirati primjenu učinkovitih nastavnih strategija, metoda, tehnika i aktivnosti za poučavanje fizike i informatike
10. Opisati strukturu i razvoj prirodoznanstvenog znanja i primijeniti prirodoznanstveni pristup, znanstveno zaključivanje i kritičko mišljenje.
13. Samostalno se služiti stručnom i znanstvenom literaturom te ostalim izvorima informacija i informacijsko-komunikacijskom tehnologijom.
14. Preuzeti odgovornost za vlastito učenje i stručno usavršavanje te pratiti razvoj novih spoznaja u fizici i informatici te njihove primjene.
15. Prezentirati sadržaje fizike i informatike u pisanom i usmenom obliku na logički konzistentan način; služiti se jezikom struke pri komunikaciji, korištenju literature i pisanju stručnih radova.
16. Osmisliti samostalno istraživanje i/ili projekt u nastavnoj praksi fizike i informatike uz primjenu osnovnih principa prirodoznanstvenog pristupa i interpretaciju rezultata istraživanja.
OČEKIVANI ISHODI UČENJA NA RAZINI PREDMETA:
1) Navesti i usporediti osnovne crte pristupa prirodi i shvaćanja prirode u ranim civilizacijama, antici, srednjem vijeku, renesansi i u moderno doba.
2) Povezati pristup prirodi i shvaćanje prirode s društvenim okolnostima.
3) Objasniti ulogu tehnike, matematike i filozofije u oblikovanju moderne fizike.
4) Analizirati sličnosti i razlike između filozofije prirode i moderne fizike.
5) Analizirati sličnosti i razlike između apstraktno-matematičkoga pristupa prirodi i moderne fizike.
6) Navesti i tumačiti glavne etape razvoja pojmova, teorija i metoda u fizici (uzroci i posljedice promjena).
7) Povezati epizode iz povijesti s nastavom fizike.
SADRŽAJ PREDMETA:
1) Uvod u kolegij. Fizika i povijest. Pitanje početka fizike.
2) Pretpovijest i rane civilizacije: matematika, tehnika i svjetonazor. Babilonska aritmetička astronomija.
3) Početak grčke filozofije. Problemi, metoda i učenja Milećana.
4) Pitagorovci: matematika i kozmologija. Problem promjene i atomizam.
5) Platonova filozofija prirode. Postanak apstraktno-matematičkoga pristupa prirodi.
6) Aristotelova filozofija prirode.
7) Apstraktno-matematički pristup prirodi u helenističko doba (astronomija, statika, optika, konsonanca).
8) Transplantacija grčkoga nauka o prirodi u islamsku i srednjovjekovnu civilizaciju.
9) Transplantacija grčkoga nauka o prirodi u renesansnu civilizaciju.
10) 17. stoljeće: transformacija antičkoga atomizma (Beeckman i Descartes) i apstraktno-matematičkoga pristupa prirodi (Kepler i Galilei). Eksperimentalna znanost. Uzroci, rezultati, posljedice.
11) 17. stoljeće: problem sile i Newtonova sinteza.
12) Toplina: eksperimenti i teorije.
13) Elektricitet i magnetizam: eksperimenti i teorije.
14) Svjetlost: eksperimenti i teorije.
15) Moderna atomna teorija tvari: spektri, radioaktivnost i kvant djelovanja
|
Pristupačnost
