CILJEVI PREDMETA: Ciljevi kolegija Statistika i osnove fizikalnih mjerenja su upoznavanje studenata s temeljnim konceptima kombinatorike i vjerojatnosti te ovladavanje vještinama statističke obrade eksperimentalnih podataka, a posebno pomoću računalnih programa Excel, Statistica i Qplot. Osim obrade eksperimentalnih podataka, studenti će stečeno znanje moći primijeniti u budućem nastavničkom radu kod statističke obrade rezultata učeničkih radova.
ISHODI UČENJA NA RAZINI PROGRAMA KOJIMA PREDMET DOPRINOSI:
1. Znanje i razumijevanje
1.1. demonstrirati poznavanje i razumijevanje temeljnih zakona klasične i moderne fizike
1.2. demonstrirati poznavanje i razumijevanje važnijih fizikalnih teorija, što uključuje njihovu logičku i matematičku strukturu, eksperimentalne potvrde i opis povezanih fizikalnih pojava
1.3. demonstrirati poznavanje i razumijevanje osnovnih eksperimentalnih metoda, instrumenata i načina obrade eksperimentalnih podataka u fizici
1.4. demonstrirati poznavanje i razumijevanje suvremenih pristupa nastavi fizike i suvremenih nastavnih metoda
1.5. demonstrirati poznavanje i razumijevanje strukture prirodoznanstvenog znanja
2. Primjena znanja i razumijevanja
2.1. uočiti i opisati bitne aspekte fizikalnih problema
2.2. razmišljati analitički i konstruirati prikladne logičke argumente
2.5. učinkovito koristiti informacijsko-komunikacijsku tehnologiju
3. Stvaranje prosudbi
3.1. kritički procjenjivati argumente, pretpostavke, koncepte, podatke i rezultate znanstvenih istraživanja
3.5. demonstrirati profesionalni integritet i etično ponašanje u radu s učenicima i kolegama
4. Komunikacijske sposobnosti
4.2. jasno i koncizno prezentirati složene ideje
4.4. koristiti engleski jezik pri komunikaciji, korištenju literature i pisanju znanstvenih i stručnih radova
5. Sposobnost učenja
5.1. samostalno koristiti stručnu literaturu i ostale relevantne izvore informacija
5.3. preuzeti odgovornost za vlastiti stručni napredak i profesionalni razvoj
OČEKIVANI ISHODI UČENJA NA RAZINI PREDMETA:
Po uspješnom završetku kolegija Statistika i osnove fizikalnih mjerenja student će biti sposoban:
1. rješavati numeričke probleme iz područja kombinatorike (kombinacije, permutacije, varijacije);
2. rješavati numeričke probleme vezane uz osnovne raspodjele eksperimetnalnih podataka (Gaussova, log-normalna, binomna, Poissonova);
3. kvalitativno opisati greške koje se pojavljuju uslijed mjerenja u eksperimentima;
4. opisati metodu najmanjih kvadrata te procijeniti u kojim problemima je primjenjiva;
5. koristeći eksperimentalne podatke kvantitivno odrediti osnovne parametre modela metodom najmanjih kvadrata;
6. samostalno provesti statističku analizu eksperimentalnih podataka pomoću računalnih paketa Excel, Statistica i Qplot;
SADRŽAJ PREDMETA:
Teme predmeta Statistika i osnove fizikalnih mjerenja prema tjednima:
1. osnovni elementi statistike (populacija, uzorak, opisna i indukivna statistka, grafičke i tablične metode, histogrami, mjere položaja)
2. osnovni elementi kombinatorike (permutacije, kombinacije, varijacije).
3. teorija vjerojatnosti - osnovni pojmovi i definicije, teorija skupova, događaji koji se međusobno isključuju ili ne isključuju, geometrijska vjerojatnost
4. uvjetna vjerojatnost i statistika, bayesov teorem
5. slučajna varijabla, diskretna i kontinuirana, kumulativna funkcija raspodjele
6. karakterizacija slučajne varijable, mjere raspršenja, momenti
7. binomna raspodjela
8. poissonova raspodjela, pojam integrala, funkcija gustoće vjerojatnosti
9. normalna (Gaussova raspodjela)
10. višedimenzionalne slučajne varijable i teorija pogrešaka
11. teorija pogrešaka i linearna regresija
12. metoda najmanjih kvadrata
13. izbor iz računalnih paketa koji se koriste u znanosti i tehnologiji
14. izbor iz računalnih paketa koji se koriste u znanosti i tehnologiji te ponavljanje nekih osnovnih pojmova iz kolegija.
OBVEZE STUDENATA:
Prisustvovanje predavanjima i vježbama s minimalno 75%, obavezan izlazak na kolokvije.
OCJENJIVANJE I VREDNOVANJE RADA STUDENATA:
Elementi ocjenjivanja:
kolokvij
pisani ispit
usmeni ispit
Kolokviji
Studenti mogu polagati tri pisana kolokvija tokom semestra, kojima se provjerava poznavanje obrađenog gradiva. Kolokviji tipično sadrže tri zadatka, a ukupni broj bodova po kolokviju je 60. Za prolaz pojedinog kolokvija potrebno je najmanje 24 boda. Studenti koji su položili sva tri kolokvija su oslobođeni pisanog dijela završnog ispita, u tom slučaju ukupna ocjena kolokvija zamjenjuje ocjenu pisanog ispita i formira se zbrajanjem svih bodova: manje od 40% - nedovoljno za prolaz, manje od 56% - ocjena dovoljan, manje od 72% - ocjena dobar, manje od 88% - ocjena vrlo dobar i 88% ili više - ocjena izvrstan.
Pisani ispit
Pisanom ispitu pristupaju studenti nakon odslušanog kolegija. Pisani dio završnog ispita ima 5 zadataka sa ukupnim brojem bodova 100. Ocjena se formira na sljedeći način: manje od 40% - nedovoljno za prolaz, manje od 56% - ocjena dovoljan, manje od 72% - ocjena dobar, manje od 88% - ocjena vrlo dobar i 88% ili više - ocjena odličan. Studenti koji su položili sva tri kolokvija oslobođeni su pisanog dijela završnog ispita.
Usmeni ispit i konačna ocjena
Usmenom dijelu završnog ispita smiju pristupiti studenti koji su položili pisani ispit (ili prošli sva tri kolokvija).
Ukupna završna ocjena se formira na temelju ocjene iz pisanog ispita (ili ukupne ocjene kolokvija) - težinski udio 50% i ocjene iz usmenog dijela - težinski udio 50%.
|
- Pavlić, Statistička teorija i primjena, Tehnička knjiga, Zagreb 1970.
Vranić, Vjerojatnost i statistika, Tehnička knjiga, III izdanje, Zagreb, 1970.
(selekcija prikladnih poglavlja, s napomenom "za internu upotrebu", već se nalazi u knjižnici Fizičkog Odsjeka)
|
Pristupačnost
