Matej Vucić - obrana doktorskog rada

Obrana će se održati petak, 26. siječnja 2024. godine u 14.00 sati u dvorani BO-P3 soba 213, PMF, Ravnice 48, Zagreb

Disertacija nosi naslov: Phylogenetic relationship within genus Phoxinus (Teleostei: Cyprinidae) in the Western Balkans

Filogenetski odnosi unutar roda Phoxinus (Teleostei: Cyprinidae) na području zapadnog Balkana

Povjerenstvo za obranu imenovano je u sastavu:

1. Prof. dr. sc. Ivana Maguire, PMF, Zagreb
2. Prof. dr. sc. Damjan Franjević, PMF, Zagreb
3. Prof. dr. sc. Marina Piria, Agronomski fakultet, Zagreb

Zamjena: nasl. doc. dr. sc. Martina Podnar Lešić, viša znan. suradnica, Hrvatski prirodoslovni muzej, Zagreb

Mentori:

prof. dr. sc. Goran Klobučar, PMF, Zagreb

prof. dr. sc. Frédéric Grandjean, Université de Poitiers, Francuska  

THESIS SUMMARY:

Minnows (genus Phoxinus) are small, cyprinid species of fish, widely distributed throughout Europe and Asia, including in Croatia and neighboring countries. Currently, the genus Phoxinus has as many as 23 different mitochondrial genetic lineages, thirteen described species, while three species have been named, but their status has not yet been confirmed. Until a few years ago, it was thought that two species were widespread in the Western Balkans: Eurasian minnow (Phoxinus phoxinus) and the Adriatic minnow (P. lumaireul). The first investigations showed the absence of the P. phoxinus species in this area and the exceptional diversity of the P. lumaireul species with the existence of new genetic lines and undescribed species. The aim of this doctoral investigation is to provide a more detailed and clearer insight into the phylogenetic and phylogeographic as well as inter- and intra-species relationships within the genus Phoxinus by a combination of molecular phylogenetics and population genetics methods. The research showed a wide distribution of the species P. lumaireul and a great genetic diversity in the Western Balkans, with the existence of four genetic subclades in the area of Croatia and Slovenia. Two new species of the Phoxinus genus were discovered in Croatia, one of which is new to science. By combining the methods of molecular phylogenetics with morphology and meristics, this species was described as Phoxinus krkae. For the needs of more detailed research on population genetics within the genus, but especially within the P. lumaireul s.l. complex, a new set of microsatellite markers was developed, which will provide detailed insights into mutual population relationships, hybridization events and natural and human-mediated introgressions.

Sažetak rada:

Pijori (rod Phoxinus) su male, ciprinidne vrste riba, široko rasprostranjenje na području cijele Europe i Azije, pa tako i na području Hrvatske i susjednih zemalja. Trenutno rod Phoxinus broji čak 23 različite mitohondijske genetičke linije, trinaest opisanih vrsta, dok je trima vrstama dodijeljeno ime, ali njihov status još nije potvrđen. Do prije nekoliko godina se smatralo da su na području Zapadnog Balkana rasprostranjene dvije vrste: pijor (Phoxinus phoxinus) i tzv. jadranski pijor (P. lumaireul). Prva istaživanja su pokazala nepostojanje vrste P. phoxinus na ovom području te iznimnu raznolikost vrste P. lumaireul uz postojanje novih genetičkih linija i neopisanih vrsta. Cilj ovog rada je pružiti detaljniji i jasniji uvid u filogenetske i filogeografske te inter- i intra-specijske odnose unutar Phoxinus roda kombinacijom raznih molekularne filogenije i populacijske genetike. Istraživanje je pokazalo široku rasprostranjenost vrste P. lumaireul te veliku genetsku raznolikost na području Zapadnog Balkana, uz postojanje četiri genetičke podlinije na području Hrvatske i Slovenije. Otkrivene su i dvije nove vrste roda Phoxinus na području Hrvatske, od kojih jedna nova za znanost. Kombinacijom metoda molekularne filogenetike te morfologije i meristike, ova vrsta je opisana kao Phoxinus krkae.  Za potrebe detaljnijih istraživanja populacijske genetike unutar roda, ali posebice unutar kompleksa P. lumaireul s.l., razvijen je novi set mikrosatelitnih markera, koji će dati detaljne uvide u međusobne populacijske odnose, hibridizacije te prirodne i ljudski uzrokovane introgresije.