Opterećenje:
|
1. komponenta
Vrsta nastave | Ukupno |
Predavanja |
45 |
Seminar |
30 |
* Opterećenje je izraženo u školskim satima (1 školski sat = 45 minuta)
|
Opis predmeta:
|
1. Tvari: Kemijska i fizikalna svojstva tvari (ekstenzivne i intenzivne veličine). Fizikalne i kemijske promjene. Agregacijska stanja. Faza. Čiste tvari. Smjese. Brojnost i množina jedinki, Avogadrova konstanta, mol. Iskazivanje kemijskog sastava faze. Zakoni kemijskog spajanja.
2. Atomi: Elektron. Atomska jezgra. Moseleyev zakon. Nukleoni. Izotopi. Atomski emisijski spektri. Bohrov model atoma. Heisenbergovo načelo neodređenosti. Osnove kvantne mehanike, valna funkcija. Elektronska gibanja: orbita vs. orbitala. Elektronska konfiguracija. Načelo izgradnje periodnog sustava (Aufbauprinzip). Pauli-evo načelo isključenja. Hundovo pravilo. Periodni sustav D. I. Mendeleeva.
3. Periodičnost svojstava (veličina atoma, ionizacijske energije, elektronski afiniteti). Strukture kovinskih i molekulskih kristala. Difrakcija rentgenskog zračenja. Alotropija.
4. Plinovi: zakoni idealnog plina za čiste plinove i plinske smjese. Realni plinovi. Kritično stanje.
5. Kemijske reakcije: Stehiometrijski brojevi (koeficijenti). Reakcije neutralizacije, taložne i redoks reakcije. Reakcijski napredak (doseg).
6. Elektrokemijske reakcije: Galvanski članci. Elektrodni procesi. Elektroliza, Faradayevi zakoni.
7. Termodinamika: Unutrašnja energija, I. glavni stavak. Rad i toplina. Entalpija. Reakcijska entalpija. Hessov stavak.
8. Kemijska veza: Ionska veza. Kovalentna veza, Elektronegativnost, Lewisove formule. VSEPR. Približno lokalizirane ?- i ?-veze, konjugirane ? veze ? ?delokalizacija? veza. Polarnost molekula.
9. Nevezna međudjelovanja: Dipolska (stalni i inducirani dipoli), disperzijske (Londonove) sile, odbojna međudjelovanja. Otopine. Tekućine.
10. Kemijska ravnoteža: Brzina kemijske pretvorbe. Elementarna pretvorba. Konstanta ravnoteže. Le Châtelierovo načelo. Fazni prijelazi. Fazna ravnoteža. Kiselo-bazna ravnoteža. Definicije kiselina i baza.
11. Koligativna svojstva otopina (osnove). Tlak pare otapala. Vrelište. Talište. Osmoza i osmotski tlak
ISHODI: Očekuje se da će nakon uspješno položenog ispita studenti moći
1. Primijeniti stehiometriju i kemijski račun u rješavanju zadataka u svezi kemijskih formula, jednadžbi kemijske reakcije, otopina, plinova.
2. Napisati i objasniti glavna obilježja subatomskih čestica, izotopa, iona i kako se odnose s atomskim i masenim brojem, prosječnom atomskom masom i nabojem.
3. Objasniti periodičnost atomske veličine, ionizacijske energije i elektronskog afiniteta.
4. Opisati i objasniti strukturne karakteristike elemenata i njihovih spojeva.
5. Imenovati i razlikovati glavne vrste kemijskih reakcija i njihova obilježja.
6. Objasniti osnovne značajke ´ionske veze´, kovalentne veze.
7. Opisati i objasniti međumolekulske intrakcije.
8. Opisati najvažnija obilježja različitih stanja tvari.
9. Odrediti kalitativno i kvantitativno odnose između tvari i izmijenjene energije u kemijskom ili fizikalnom procesu.
10. Objasniti značenje dinamičke ravnoteže i razmatrati ravnotežu kemijske reakcije na temelju Le Chatelier-ovog načela.
|
Literatura:
|
- 1. M. S. Silberberg, Chemistry, 2. izd., McGraw-Hill, NewYork, 2000.
2. R. Chang, Chemistry, 6. izd., McGraw-Hill, NewYork, 2000.
2. Filipović, S. Lipanović, Opća i anorganska kemija, Školska knjiga, Zagreb, 1997.
3. M. Sikirica, Stehiometrija, Školska knjiga, Zagreb, 1987.
|