CILJEVI PREDMETA:Osnovni ciljevi kolegija Osnove fizike 4 su stjecanje znanja iz termodinamike i osnova moderne fizike, stjecanje operativnog znanja iz metoda rješavanja termodinamičkih problema i osnovnih problema iz moderne fizike (Comptonov efekt, Schroedingerova jednadžba).
ISHODI UČENJA NA RAZINI PROGRAMA KOJIMA PREDMET DOPRINOSI:
1. Znanje i razumijevanje
1.1. demonstrirati poznavanje i razumijevanje temeljnih zakona klasične i moderne fizike
1.2. demonstrirati poznavanje i razumijevanje važnijih fizikalnih teorija, što uključuje njihovu logičku i matematičku strukturu, eksperimentalne potvrde i opis povezanih fizikalnih pojava
1.3. demonstrirati poznavanje i razumijevanje osnovnih eksperimentalnih metoda, instrumenata i načina obrade eksperimentalnih podataka u fizici
2. Primjena znanja i razumijevanja
2.1. uočiti i opisati bitne aspekte fizikalnih problema
2.2. razmišljati analitički i konstruirati prikladne logičke argumente
2.3. matematički modelirati i rješavati standardne fizikalne probleme
3. Stvaranje prosudbi
3.1. kritički procjenjivati argumente, pretpostavke, koncepte, podatke i rezultate znanstvenih istraživanja
4. Komunikacijske sposobnosti
4.1. jasno i učinkovito komunicirati s učenicima i kolegama
4.2. jasno i koncizno prezentirati složene ideje
4.4. koristiti engleski jezik pri komunikaciji, korištenju literature i pisanju znanstvenih i stručnih radova
OČEKIVANI ISHODI UČENJA NA RAZINI PREDMETA:
Po uspješnom završetku kolegija Osnove fizike 4 student će biti sposoban:
1. manipulirati diferencijalima i raspoznavati pravi od nepravog diferencijala;
2. obrazložiti koncept toplinskog stroja i primijeniti ga na stvarne sustave;
3. kvalitativno opisati općeniti termodinamički sustav;
4. obrazložiti koncept entropije i povezati ga s relevantnim veličinama u sustavu;
5. navesti osnovne postavne moderne fizike i obrazložiti iz čega proizlaze;
6. opisati materiju pomoću valnih i čestičnih svojstava i navesti u kojim fizikalnim problemima primjenjujemo valna, a u kojima čestična svojstva;
7. obrazložiti osnovnu građu tvari te navesti i opisati atomske i nuklearne procese.
SADRŽAJ PREDMETA:
Predavanja po tjednima (ukupno 15 tjedana):
1. Toplina i temperatura
2. Specifični toplinski kapaciteti
3. Modovi vođenja topline
4. Kinetička teorija idealnog plina
5. Prvi zakon termodinamike
6. Drugi zakon termodinamike
7. Toplinski strojevi i entropija
8. Treći zakon termodinamike
9. Relativnost i Lorentzove transformacije
10. Fotoelektrični efekt
11. Atomski spektri. Bohrov model atoma
12. Comptonovo raspršenje i valna priroda tvari
13. Schroedingerova jednadžba
14.-15. Atomska i nuklearna fizika
Auditorne vježbe i seminari prate predavanja prema sadržaju.
OBVEZE STUDENATA:
Nazočnost na nastavi najmanje 50%; Riješeno najmanje 20% kolokvija (prosječno) i najmanje 20% kratkih testova (prosječno)
OCJENJIVANJE I VREDNOVANJE RADA STUDENATA:
Elementi ocjenjivanja:
5% nazočnost na nastavi
15% konceptualni kratki testovi
40% ocjene s pisanog ispita (umjesto pisanog ispita, 40% ocjene kolokvija)
40% ocjene s usmenog ispita
1% svaki nagradni bod
Konceptualni kratki testovi
Tijekom semestra piše se pet najavljenih kratkih testova s konceptualnim pitanjima.
Kolokviji
Tijekom semestra pišu se 2 kolokvija. Svaki kolokvij obuhvaća polovinu ukupnog gradiva.
Svaki kolokvij ima 5 numeričkih zadataka i traje 150 minuta. Svaki zadatak nosi 20 bodova. Ako se na svakom od kolokvija ima barem 1 cijeli točan zadatak, te ako je ukupan uspjeh na oba kolokvija dobar, vrlo dobar ili izvrstan, nije potrebno izlaziti na pisani ispit (osim u slučaju pada na usmenom ispitu). Ako je ukupan uspjeh na dva kolokvija više od 75%, onda se ne primjenjuje uvjet da 1 cijeli zadatak mora biti točan u svakom kolokviju.
Pisani ispit
Pisani ispit sastoji se od 5 numeričkih zadatka i traje 150 minuta. Za prolaz je potreban jedan cijeli zadatak i 50% bodova ili najmanje 75% bodova ako nijedan zadatak nije potpuno točan.
Usmeni ispit
Na usmenom ispitu student izvlači 3 pitanja ravnomjerno raspodijeljena preko gradiva. Neznanje ili nerazumijevanje osnovnih koncepata na bilo kojem od pitanja vodi na pad na usmenom ispitu. Ocjena usmenog ispita ovisi o kvaliteti odgovora na izvučena pitanja i na postavljena potpitanja.
Nagradni bodovi
Za aktivan angažman na nastavi, student može dobiti nagradni bod. Usto, ako se student ne oslobodi pisanog ispita rješavanjem kolokvija, svakih 20 bodova s kolokvija vrijedi 1 nagradni.
Konačna ocjena iz kolegija formira se na sljedeći način:
Ocjene pisanog ispita i usmenog ispita moraju biti pozitivne.
50 % - 60,99 % dovoljan
61 % - 72,99 % dobar
73 % - 84,99 % vrlo dobar
85 % - 100 % izvrstan
|
Pristupačnost
