CILJEVI PREDMETA: Glavni cilj kolegija Osnove programiranja su upoznavanje studenata s programskim jezikom C, koji je jedan od najčešće korištenih programskih jezika opće namjene. Osim toga, studenti se upoznaju s postupcima algoritamskog rješavanja zadanog problema, što uključuje analizu problema, raščlanjivanje rješenja na manje logičke cjeline, te implementaciju rješenja u programskom kodu. Kroz kolegij Osnove programiranja studenti stječu potrebne kompetecije za naprednije informatičke kolegije na studiju (Strukture podataka i algoritmi, Objektno orijentirano programiranje, Napredno programiranje, Upotreba numeričkih metoda i Baze podataka
ISHODI UČENJA NA RAZINI PROGRAMA KOJIMA PREDMET DOPRINOSI:
1. Znanje i razumijevanje
1.4. demonstirati poznavanje i razumijevanje suvremenih pristupa nastavi fizike i suvremenih nastavnih metoda
2. Primjena znanja i razumijevanja
2.2. razmišljati analitički i konstruirati prikladne logičke argumente
2.3. matematički modelirati i rješavati standardne fizikalne probleme
2.5. učinkovito koristiti informacijsko-komunikacijsku tehnologiju
4. Komunikacijske sposobnosti
4.4. koristiti engleski jezik pri komunikaciji, korištenju literature i pisanju znanstvenih i stručnih radova
5. Sposobnost učenja
5.1. samostalno koristiti stručnu literaturu i ostale relevantne izvore informacija
5.2. samostalno pratiti razvoj novih spoznaja u fizici i nastavi fizike
5.3. preuzeti odgovornost za vlastiti stručni napredak i profesionalni razvoj
OČEKIVANI ISHODI UČENJA NA RAZINI PREDMETA:
Po završetku kolegija Osnove programiranja student će biti sposoban
1. Opisati osnovne logičke strukture koje grade računalni program;
2. Opisati postupak deklariranja varijabli;
3. Opisati postupak deklariranja funkcija;
4. Analizirati postavljeni problem, napraviti algoritam njegovog rješenja te ga opisati programskim jezikom C;
5. Manipulirati s jednodimenzionalnim poljima i poljima znakova (stringovi);
6. Razlikovati varijable i pokazivače te koristiti pokazivače u svrhu dinamičkog alociranja memorije;
7. Definirati strukture i korisničke tipove podataka;
8. Manipulirati s datotekama.
SADRŽAJ PREDMETA:
Nastavne cjeline:
1. Uvodna nastavna cjelina - struktura programskog koda, reprezentacija brojeva u računalnoj memoriji, tipovi varijabli i osnovne matematičke operacije (4 sata predavanja i 6 sati vježbi)
2. Relacijski operatori i kontrola toka programa - uspoređivanje vrijednosti, istinitost izraza, kontrola toka pomoću selekcijskih naredbi, kontrola toka pomoću petlji (for, while) (6 sati predavanja i 9 sati vježbi)
3. Korisničke funkcije - struktura funkcija i deklaracija, prototipi, prijenos argumenata po vrijednosti, rekurzivne funkcije, upotreba funkcija time iz time.h biblioteke te srand i rand iz stdlib.h biblioteke.(4 sati predavanja i 6 sati vježbi)
4. Polja - deklaracija, inicijalizacija te organizacija polja varijabli u računalnoj memoriji, polje kao argument funkcije, višeedimenzionalna polja, korisničke strukture (4 sata predavanja i 6 sati vježbi)
5. Prvi kolokvij i ispravak kolokvija (2 x 3 sata)
6. Pokazivači - adresa varijable u memoriji i adresni operator, deklaracija pokazivača i dereferenciranje, pokazivači kao argumenti funkcije i prijenos argumenata prema adresi, pokazivačka aritmetika, polje kao konstantan pokazivač, dinamičko alociranje memorije, pokazivači na funkciju (4 sata predavanja i 6 sati vježbi)
7. Stringovi - polje znakova, ispisivanje i učitavanje stringova, NULL znak kao terminator stringa, funkcije za manipulaciju stringovima unutar string.h biblioteke (4 sata predavanja i 6 sati vježbi)
8. Rad sa datotekama - otvaranje i zatvaranje datoteka, čitanje i zapisivanje podataka iz datoteka, formatirano upisivanje i čitanje, argumenti komandne linije (4 sata predavanja i 6 sati vježbi)
9. Drugi kolokvij i ispravak (2 x 3 sata)
OBVEZE STUDENATA:
Studenti su dužni redovito pohađati nastavu, te samostalno rješavati zadatke na vježbama. Tijekom semestra studenti trebaju uspješno riješiti dva kolokvija i završni ispit.
OCJENJIVANJE I VREDNOVANJE RADA STUDENATA:
Elementi ocjenjivanja:
10% domaće zadaće
10% aktivnost na nastavi
40% ocjene s pisanog ispita (umjesto pisanog ispita, 40% ocjene kolokvija)
40% ocjene s usmenog ispita
Domaće zadaće
Tijekom semestra studenti će dobivati redovite domaće zadaće s rokom predaje pojedine zadaće od tjedan dana. Zadaće ukupno nose 10 bodova i odnose se na gradivo napravljeno na vježbama. Zadaće će biti zadane za vrijeme nastave ili objavljene na sustavu Merlin, na kojem će biti i rok za predavanje zadaća. Svaka predana zadaća koja nije izrađena samostalno povlači stegovne sankcije prema studentu. Ne postoji uvjet na ukupan broj predanih zadaća ili broj bodova postignut na zadaćama. Broj ostvarenih bodova za domaće zadaće množi se s faktorom 1 kako bi se dobio ukupni postotak u ocjeni.
Aktivnost na nastavi
Studenti su obavezni pohađati nastavu i u njoj aktivno sudjelovati. Aktivnosti na nastavi kontinuirano će se pratiti i na kraju semestra ocijeniti. Aktivnost na vježbama ocjenjuje predmetni asistent prema kriteriju objavljenom na prvim vježbama. Aktivnost na predavanjima ocjenjuje predmetni nastavnik prema kriteriju objavljenom na prvom predavanju. Na temelju aktivnosti na vježbama i predavanjima moguće je ostvariti najviše 10 bodova i to 5 na vježbama i 5 na predavanjima. Broj ostvarenih bodova za aktivnost na nastavi množi se faktorom 1 kako bi se dobio postotni udio u ocjeni.
Pisani ispit
Pisani ispit traje 120 minuta, nosi 100 bodova i piše se u terminima ispitnih rokova. Pisani ispit se sastoji od zadataka koji se odnose na gradivo predavanja i vježbi. Za uspješno polaganje ispita potrebno je ostvariti barem 50 bodova. Broj ostvarenih bodova množi se faktorom 0.4 kako bi se dobio postotni udio u ocjeni.
Zadatke koji se tiču programiranja studenti mogu rješavati na fakultetskim računalima bez uporabe mreže.
Studenti imaju mogućnost polaganja pisanog ispita u dva dijela. Oba dijela se sastoje od zadataka koji se odnose na gradivo predavanja i vježbi. Prvi dio ispita (kolokvij) piše se u kolokvijskim tjednima sredinom semestra, a drugi dio u zadnjem tjednu nastave ili u prvom ispitnom roku. Svaki od ovih ispita traje 120 minuta i nosi 50 bodova. Za uspješno polaganje ispita na ovaj način potrebno je u zbroju ostvariti minimalno 50 bodova. U slučaju uspješnog polaganja pismenog ispita na ovaj način, bodovi iz preostalih komponenti množe se s faktorom 0.4.
Usmeni ispit
Student nakon uspješno položenih kolokvija, odnosno pisanog dijela ispita, ima usmeni ispit. Usmeni ispit se sastoji od pet pitanja iz cjelokupnog gradiva kolegija. Ocjena usmenog ispita ovisi o kvaliteti odgovora na postavljena pitanja i potpitanja. Ukoliko student ne zadovolji na usmenom ispitu upućuje se na ponovno polaganje pismenog i usmenog ispita.
Studenta koji je uspješno položio pismeni dio ispita nastavnik može osloboditi usmenog ispita te se u tom slučaju ukupni broj postignutih bodova iz ostalih kriterija množi s faktorom 1.67.
Zaključivanje ocjene
50 %-69 % dovoljan
60 %-74 % dobar
75 %-84 % vrlo dobar
85 %-100 % izvrstan
|
Pristupačnost
