CILJEVI PREDMETA: Ciljevi predmeta su stjecanje znanja iz strukturiranja podataka i algoritmana u raznim jezicima, s primjenom na C te stjecanje operativnog znanja iz metoda rješavanja informatičkih problema.
ISHODI UČENJA NA RAZINI PROGRAMA KOJIMA PREDMET DOPRINOSI:
1. Znanje i razumijevanje
1.1. demonstrirati poznavanje i razumijevanje temeljnih zakona klasične i moderne fizike
1.2. demonstrirati poznavanje i razumijevanje važnijih fizikalnih teorija, što uključuje njihovu logičku i matematičku strukturu, eksperimentalne potvrde i opis povezanih fizikalnih pojava
1.3. demonstrirati poznavanje i razumijevanje osnovnih eksperimentalnih metoda, instrumenata i načina obrade eksperimentalnih podataka u fizici
2. Primjena znanja i razumijevanja
2.1. uočiti i opisati bitne aspekte fizikalnih problema
2.2. razmisljati analitički i konstruirati prikladne logičke argumete
2.3. matematički modelirati i rješavati standardne fizikalne probleme
3. Stvaranje prosudbi
3.1. kritički procjenjivati argumente, pretpostavke, koncepte, podatke i rezultate znanstvenih istraživanja
4. Komunikacijske sposobnosti
4.1. jasno i učinkovito komunicirati s učenicima i kolegama
4.2. jasno i koncizno prezentirati složene ideje
4.4. koristiti engleski jezik pri komunikaciji, korištenju literature i pisanju znanstvenih i stručnih radova
5. Sposobnost učenja
5.1. samostalno koristiti stručnu literaturu i ostale relevantne izvore informacija
5.2. samostalno pratiti razvoj novih spoznaja u fizici, i nastavi fizike
5.3. preuzeti odgovornost za vlastiti stručni napredak i profesionalni razvoj
OČEKIVANI ISHODI UČENJA NA RAZINI PREDMETA:
Po završetku kolegija Strukture podataka i algoritmi student će biti sposoban:
1. pisati rekurzivne algoritme i razumijeti način njihova rada;
2. demonstrirati poznavanje raznih struktura podataka i implementirati ih;
3. odrediti složenost nekog algoritma i uspoređivati efikasnosti pojedinih algoritama;
4. primijeniti razne pristupe programiranju u praksi;
5. odrediti koji tip algoritma najbolje odgovara pojedinom problemu i taj algoritam implementirati.
SADRŽAJ PREDMETA:
Predavanja po tjednima (ukupno 15 tjedana):
1. Uvod i općenito o predmetu
2. Ponavljanje sintakse za određeni programski jezik (C)
3. Apstraktni tipovi podataka, polja, pointeri
4. Zapisi i strukture, procedure
5. Rekurzije
6. Analiza složenosti algoritama
7. Liste i stogovi
8. Stogovi i redovi
9. Stabla i obilasci
10. Binarna stabla
11. Skupovi i rječnici
12. Tablice i relacije
14.,15.Oblikovanje algoritama
Auditorne vježbe prate predavanja prema sadržaju.
OBVEZE STUDENATA:
Obavezan izlazak na dva kolokvija u toku semestra koje treba riješiti bar 50% uz jedan potpuno riješen zadatak te minimum od 70% prisutnosti na nastavi.
OCJENJIVANJE I VREDNOVANJE RADA STUDENATA:
Elementi ocjenjivanja s udjelom izraženom u postotcima
pismeni ispit: 80%
domaće zadaće: 18%
aktivno sudjelovanje na predavanjima i vježbama: 2%
Pisani ispit
Pisani ispit traje 120 minuta, nosi 80 bodova i piše se u terminima ispitnih rokova. Pisani ispit se sastoji od zadataka koji se odnose na gradivo predavanja i vježbi. Za uspješno polaganje ispita potrebno je ostvariti barem 40 bodova. Broj ostvarenih bodova množi se faktorom 1 kako bi se dobio postotni udio u ocjeni.
Domaće zadaće
Tijekom semestra zadaju se četiri domaće zadaće. Svaka domaća zadaća nosi 6 bodova. Domaće zadaće predaju se putem posebne mrežne aplikacije i provjeravaju pomoću automatizirane procedure za provjeru točnosti rada programa. Studenti moraju predati sve domaće zadaće u roku. Domaće zadaće predane izvan roka neće se pregledavati. Studenti moraju domaće zadaće pisati samostalno, a u slučaju prepisivanja domaće zadaće student može biti kažnjen s maksimalno 6 negativnih bodova za svaku zadaću. Domaće zadaće se neće ponavljati. Broj ostvarenih bodova na domaćim zadaćama množi se faktorom 0.75 kako bi se dobio postotni udio u ocjeni.
Aktivnost na nastavi
Aktivnost na vježbama ocjenjuje predmetni asistent prema kriteriju objavljenom na prvim vježbama. Aktivnost na predavanjima ocjenjuje predmetni nastavnik prema kriteriju objavljenom na prvom predavanju. Na temelju aktivnosti na vježbama i predavanjima moguće je ostvariti najviše 8 bodova i to 5 na vježbama i 3 na predavanjima. Broj ostvarenih bodova za aktivnost na nastavi množi se faktorom 0.25 kako bi se dobio postotni udio u ocjeni.
Mogućnost polaganja ispita u dva dijela
Studenti imaju mogućnost polaganja pisanog ispita u dva dijela. Oba dijela se sastoje od zadataka koji se odnose na gradivo predavanja i vježbi. Prvi dio ispita (kolokvij) piše se u kolokvijskim tjednima sredinom semestra, a drugi dio u prvom ispitnom roku. Svaki od ovih ispita traje 120 minuta i nosi 35 bodova. Za uspješno polaganje ispita na ovaj način potrebno je u zbroju ostvariti minimalno 35 bodova. U slučaju uspješnog polaganja pismenog ispita na ovaj način, bodovi iz preostalih komponenti množe se s faktorom 1.
Zaključivanje ocjene
86 % i više - izvrstan (5)
73 - 85,99 % - vrlo dobar (4)
60 - 72,99 % - dobar (3)
50 - 59,99 % - dovoljan (2)
|
- Introduction to Algorithms, The MIT Press, Cambridge, Massachusetts, (Thomas H. Cormen, Charles E.Leiserson, Ronald L. Rivest, Clifford Stein)
|
Pristupačnost
